Za sigurniji Beograd: studenti protiv krađe!

Foto: 021

Stanovnici Beograda se svakodnevno žale na lopove i džeparoše koji „haraju” gradskim pevozom, javnim mestima okupljanja kojima prolazi dnevno na hiljade ljudi, pa čak i čitaonicama fakulteta. Među građanima su svakako i studenti Beogradskog univerziteta. Svesni ovog problema, koji se ne tiče samo njih, studenti su odlučili da preduzmu odgovarajuće mere i spreče masovne krađe, fizičke i verbalne napade.

Pokrenuta je akcija potpisivanja peticije, kako bi se našlo rešenje za ovaj problem. Cilj peticije je bila veća zaštita policije na određenim lokacijama u Beogradu, pre svega na potezu od Vukovog spomenika do Pravnog fakulteta, ali kao kritične lokacije, u peticiji se javljaju još i Zeleni venac, Auto-komanda, Karaburma kod studentskog doma, Slavija, Ušće i Sava Centar.

postimage

Foto: Facebook - Peticija za veću pokrivenost policije na kritičnim lokacijama (kliknite na fotografiju da biste je uvećali)

Potpisivanje peticije se vršilo u prostorijama Studentskog parlamenta na Pravnom i Bogoslovskom fakultetu, kao i na studentskoj žurci. Sa preko 1.000 prikupljenih potpisa na peticiji i preko 2.500 onlajn potpisa, studenti su izvojevali svoju bitku protiv krađa na ulicama i autobusima, a MUP Srbije je obećao pojačane kontrole.

Vukašin Barać, student Pravnog fakulteta i inicijator akcije „Za sigurniji Beograd”, ispričao je za iSerbia šta ga je navelo da pokrene peticiju i njome zatraži akciju nadležnih organa.

„Ono što je mene nateralo da pokrenem celu priču je činjenica da sam i sam bio žrtva razbojništva koje je najteže krivično delo posle ubistva i silovanja u našem krivičnom zakoniku. To se odigralo pre šest godina kada sam bio maloletan. Grupa organizovanih mladića me je pratila i u ulazu zgrade presrela, te uz pretnju nožem otela zlatni lanac. Za moj slučaj policija je uspela da pronađe počinioce, a pravosuđe ih je kaznilo kućnim pritvorom u trajanju od godinu dana, iako je za to krivično delo propisana zakonska kazna od 3 do 15 godina zatvora. Nažalost, pravosuđe često kažnjava počinioce blažom kaznom od propisane, zbog oslobađajućih uslova”, rekao je Barać i dodao da se tadašnja statistika ne razlikuje mnogo od današnje. Naime, kako kaže Vukašin, na teritoriji Beograda se dnevno izvrši 200 krivičnih dela sitne krađe i razbojništva.

Međutim, otkako su peticije predate nadležnim organima, rezultati su itekako vidljivi.

Broj rešenih krivičnih dela od strane policije je na zavidnom nivou. U toku 48 sati oni uglavnom uspeju da lociraju počinioce i da ih indetifikuju, ali je problem u sugrađanima koji najčešće odustaju od gonjenja i ne žele da imaju neprijatnosti, jer misle da može doći do osvete samih počinioca. Uprkos tome, u prvih nekoliko dana je uhapšeno više od 15 lica za preko 100 krivičnih dela sitnih krađa. A broj krivičnih dela je opao za nekih 40% baš zbog prisustva policije”, rekao je Vukašin i dodao da sva punoletna lica koja budu uhvaćena od strane policije, uglavnom budu i osuđena, ali je problem sa maloletnicima, jer naš krivični zakon o maloletnim licima nema represivne mere.

„Ne postoji zakon, odnosno zatvor za takva lica, a kazne su veoma blage i zbog toga dolazimo do drugog problema. Većina tih lica se upućuje na socijalne službe koje, zbog nedovoljno dobro obučenog kadra i generalno nedostatka kadra, ne uspeju da sva ta lica odvrate od daljeg vršenja krivičnih dela. A u najvećem broju slučajeva postoje organizovane grupe maloletnika koje znaju da ne postoji kazna za njih, pogotovo za sitne krađe i da iza njih uglavnom stoje ljudi koji ih organizuju, odnosno kriminalci, za koje oni zapravo i vrše krađe”, rekao je Barać.

17353293_1475714795773183_2394809771060360262_n.jpg
Foto: Facebook

Vukašin je za iSerbia govorio i o daljim planovima u vezi sa akcijom. „U planu mi je da sa svojim profesorima na fakultetu organizujem javnu raspravu povodom promene zakona za maloletnike. Oni bi na taj način svojim imenom stali i uputili apel državi da mora da napravi bolji sistem resocijalizacije takvih lica. To znači i veću angažovanost socijalnih službi, jer iza svih takvih maloletnih lica stoje raspadnute porodice, pa takva deca prestavljaju ozbiljnim kriminalcima pogodne žrtve za vrbovanje i vršenje takvih krivičnih dela”, izjavio je Barać i dodao da tu javnu raspravu planira da organizuje u vidu tribine na Pravnom fakultetu, što bi urodilo podizanjem svesti u institucijama o tome da problem nije samo izvršenje krivičnog dela, nego da on seže duboko u probleme porodice.

Na pitanje, da li postoji u planu širenje akcije i na druge gradove Srbije, Barać je odgovorio: „U drugim gradovima je to veoma malo izraženo, jer ne postoje toliko prometne lokacije kao u Beogradu. Neko vreme je bio kritičan Novi Sad, ali je policija preduzela korake u suzbijanju tih pojava i sad je to svedeno na jedan razuman nivo. Beograd je najkritičniji zbog svoje veličine, ali i zbog velikog broja ljudi koji se u najprometnijim satima nalaze na lokacijama gde mnogo ljudi prođe, a samim tim i policija često ne uspe da brzo interveniše. Beogradu je potrebno preko 2000 uniformisanih lica kako bi se smanjio kriminal na samoj teritoriji grada, što je i informacija koji ni policija ne krije”.

Vukašin Barać je izjavio i da je ovo jedna od najmasovnijih akcija u poslednjih osam godina, koju su studenti Beogradskog univerziteta prepoznali i priveli kraju.