Treba li vlada da utiče na univerzitete?
Pixabay

Mogao bih da se kladim da sam bio rektor na univerzitetima više puta nego bilo koja druga osoba današnjice i zbog toga što su me, kada sam postao guverner Hong Konga, imenovali za rektora svih fakulteta u gradu. Pobunio sam se i rekao im kako bi bilo bolje da se na takvom mestu nađe neko kompetentniji za obavljanje pomenute funkcije, međutim, nisu dopustili da dam ostavku.

Tako sam u narednih pet godina uživao u toj ulozi, uručujući diplome sa raznim zvanjima desetinama hiljada studenata. Taj položaj mi je pomogao i da iz posebnog ugla sagledam taj njihov proces školovanja i šta on predstavlja za njih i njihove roditelje.

Univerziteti treba da budu uporište slobode u svakom društvu. Vlada ne bi trebalo ni na koji način da utiče na funkcionisanje i razvoj nastavnih planova univerziteta, već oni treba da prate isključivo svoju, akademsku vladu! Međutim, smatram da univerziteti ne bi mogli da postanu i ostanu svetski priznate institucije, ukoliko se ne ispune pomenuti uslovi.

Uloga univerziteta je u promovisanju razmena ideja, vrednovanju rezultata raznoraznih istraživanja u saradnji sa drugim akademskim institucijama, kao i u prenošenju znanja na učenike. Sloboda mišljenja predstavlja osnovu, jer se tako uspostavlja osećaj humanosti i održavaju se međusobna tolerancija i razumevanje, koji podupiru svako slobodno društvo.

To dovodi do činjenice da univerziteti predstavljaju opasnost za autoritarnu vlast, koja nastoji da dobije njihovu sposobnost da predlaže razgovore o problematčnim pitanjima, kao i predloge za njhova rešavanja. Najveća ironija leži u činjenici da, uprkos tome što neodobravanje akademske slobode prestavlja težak udarac univerzitetima, neki od najkritičnijih i najzabrinjavajućih napada na takve vrednosti potiču upravo sa tog istog mesta.

Pixabay
Pixabay

Kada sam bio student, pre pedeset godina, moj glavni profesor je bio jedan istaknuti istoričar, marksista i bivši član Komunističke Partije, te samim tim i na nišanu britanskih službi bezbednosti. Zahvaljujući njemu, naučio sam razliku između svađa i suprotstavljanja različitih stavova bez štetnih sukoba. Takođe sam naučio i kako da formiram sam svoja mišljenja.


Naravno, neke ideje, kao što su: podsticanje ljudi na rasnu mržnju, nejednakost među polovima ili političko nasilje, svakako su nezamislive u svim slobodnim društvima. Međutim, sloboda zahteva i neka ograničenja. Ali, neprihvatanje različitih stavova, diskusija i ostalih sličnih vidova slobodnog izražavanja mišljenja, ne smeju biti biti dopušteni.


U Kini je danas u toku najveći napad na univerzitete, još od 1989. godine, kada je došlo do masakra na Trgu Tjenanmen. Na časovima nisu dozvoljeni razgovori vezani za zapadnjačke vrednosti, već se govori samo o marksizmu.


Studenti sa zapada bi trebalo više da razmišljaju o situaciji na kineskim univerzitetima i o svojim kolegama iz Kine i Hong Konga, koji moraju da se bore za slobode koje su za studente sa zapada normalne i podrazumevane, a često i zloupotrebljene.


Da li želite univerzitete gde će vlada odlučivati o tome šta je navodno najbolje za vas ili ćete se boriti za svoju sopstvenu slobodu mišljenja?

Izvor: El País