Samostalno učenje ili učenje u društvu?
Pixabay

Verovatno ste se tokom studija susreli sa predmetom koji vam je težak i nezanimljiv, koga je „nemoguće” položiti. Noćima ostajete budni pokušavajući da upamtite veliki broj infomacija, godina i imena, a i dalje vam se čini da ništa niste zapamtili? Možda je pravo rešenje za vas učenje u paru ili grupi.


Ovaj način učenja može se primeniti na različite vrste materije. Možete obnavljati teorijske predmete ili vežbati zadatke, ali je neophodno predznanje, odnosno poznavanje gradiva u toj meri da možete pratiti sagovornika i razgovarati sa njim, što znači da samostalno učenje ipak ne možete u potpunosti zaobići. Ipak, kada naučite dovoljno da možete ravnopravno učestvovati u razgovoru, grupni rad će vam pomoći da gradivo savladate u potpunosti.


Učeći u društvu, lakše ćete upamtiti suvoparne informacije, biće vam lakše da izmislite zanimljivu asocijaciju, na ispitu ćete se setiti šta je kolega rekao o tome, pa ćete se na taj način setiti i odgovora. Manja je verovatnoća da ćete dati pogrešan odgovor na ispitu jer ćete sigurno zapamtiti da je vaš kolega pri obnavljanju pogrešio na istom mestu. Takođe, lakše ćete zajedno doći do rešenja komplikovanog zadatka, i to uz neuporedivo manje stresa i nerviranja koji su sastavni deo spremanja ispita.


Još jedna prednost učenja u društvu je to što obnavljanje gradiva teče mnogo brže. Umesto da nakon obnavljanja dela gradiva proverite sebe ponovo iščitavajući literaturu, kada učite sa kolegom on će proveravati ono što govorite tokom samog govora i tako ćete uštedeti na vremenu. Osim toga, i pauze tokom učenja su u društvu zanimljivije.


Ipak, morate voditi računa da ne upadnete u zamku. Ne dozvolite da se obnavljanje spontano pretvori u razgovor koji nema veze sa gradivom. Učenje u društvu vrlo lako može skrenuti u pogrešnom pravcu i pretvoriti se u druženje bez učenja. Ukoliko vam se to prečesto dešava, možda je za vas, ipak, samostalno učenje pravo rešenje.

Pixabay
Pixabay

Koje su prednosti samostalnog učenja?

Svako uči različitim tempom i na različite načine. Kada učite u paru ili grupi, morate voditi računa o drugima i prilagoditi im se u određenoj meri, što nije slučaj kod samostalnog učenja. Ako učite sami, možete brzinu i način učenja u potpunosti prilagoditi svojim potrebama.


Prilikom obnavljanja gradiva se možete više zadržati na delovima koji su vam manje jasni ili koje niste još uvek u potpunosti usvojili, a možete i potpuno preskočiti gradivo koje znate dovoljno dobro i bez obnavljanja i ponovnog vraćanja na taj deo. Možete crtati i pisati beleške koliko želite, bez razmišljanja o tome da li nekome oduzimate vreme koje bi mogao potrošiti na produktivniji način.


Ljudski mozak različito reaguje na određene vrste informacija, pa će tako neko imati problem da upamti godine, neko imena, a nekome će teže ići rešavanje zadataka i praktična primena znanja. Ukoliko učite sami, možete se duže zadržati na onim informacijama koje teže pamtite, dok biste u grupi morali da „preletite” preko njih.

Koje rešenje je najbolje?

Nema univerzalnog odgovora. Ipak, u praksi se najbolje pokazuje kombinacija ovih metoda. Neophodno je da započnete sami, bar jednom pređite čitavo gradivo samostalno pre nego što započnete učenje sa nekim od kolega, a zatim možete raditi u grupi. Dan pred ispit je ipak najbolje da izdvojite za sebe, radite samostalno, vratite se na delove koje slabije znate i još jednom pročitajte gradivo, ukoliko stižete. Verujemo da će se trud isplatiti!