Koju metodu koristiti prilikom istraživanja?
Pixabay

Kvantitativno istraživanje je objašnjavanje fenomena sakupljanjem brojčanih podataka, koji su obrađeni pomoću matematičkih metoda. Kvalitativno istraživanje teži da odgovori na pitanje o tome zašto i kako se ljudi ponašaju na način na koji se ponašaju.

Kvantitativno istraživanje

Kvantitativno istraživanje je možda jednostavnije za definisanje i identifikovanje. Dobijeni podaci su uvek numerički i analizirani su korišćenjem matematičkih i statističkih metoda.

Ukoliko nisu korišćeni brojevi, onda to nije kvantitativno istraživanje. Neke pojave očigledno vode kvantitativnoj analizi, jer su već dostupne kao brojevi. Primeri uključuju promene u dostignućima na različitim stepenima obrazovanja ili povećanje broja viših rukovodilaca u upravljačkom menadžmentu. Ipak, ukoliko neka pojava nije očigledno numerička, takođe može biti ispitana kvantitativnom metodom.


Primer: Pretvaranje mišljenja u brojeve

Ukoliko želite da izvršite statističku analizu mišljenja grupe ljudi o određenoj temi ili delu njihovog života, možete tražiti od njih da izraze svoje relativno mišljenje pomoću izjave i da zabeleže odgovore na skali od 1 do 5 ili od 1 do 7 poena, gde je 1 snažno neslaganje, 3 je neutralno i 5 je snažno slaganje (skala od 1 do 7 takođe ima umereno slaganje/neslaganje).

Ovakve skale se nazivaju Likertove skale i omogućuju da izjave o mišljenju budu direktno pretvarane u numeričke podatke. Ovo je posebno korisno ukoliko ste u okruženju gde su brojevi visoko cenjeni i gde se numerički podaci smatraju „zlatnim standardom“.

Međutim, važno je primetiti da kvantitativne metode nisu nužno najpogodnije metode za istraživanje. One neće biti od pomoći kada želite da razumete detaljne razloge za određeno ponašanje u celini. Takođe je moguće da dodeljivanje brojeva prilično apstraktnim konstrukcijama, kao što su lična mišljenja, rizikuje da ih lažno precizira.

-poslovna_komunikacija.gif

Izvori kvantitativnih podataka

Najčešće korišćeni izvori kvantitativnih podataka uključuju:

- Ankete: sprovedene preko interneta, telefona ili uživo;
- Posmatranja: koja mogu uključivati brojanje koliko puta se određena pojava dešava;
- Sekundarni podaci: podaci koje je neko već prikupio ranije, pa se koriste za neko drugo istraživanje, kao što su računi kompanija, broj stanovnika jedne zemlje itd.

Kvalitativno istraživanje

Kvalitativno istraživanje je svako istraživanje koje ne uključuje brojeve ili numeričke podatke. Često uključuju reči ili jezik, ali, takođe, može uključivati slike ili fotografije i posmatranja.

Skoro svaka pojava može biti ispitana na kvalitativan način i često je radije korišćena metoda istraživanja u Velikoj Britaniji i ostatku Evrope. Kvalitativna analiza rezultira bogatim podacima koji daju sveobuhvatnu sliku i najčešće se koristi za istraživanje kako i zašto su se neke stvari desile.

Ipak, postoje neke zamke koje se tiču kvalitativnog istraživanja. Ukoliko ispitanici ne vide vrednost za njih u istraživanju, mogu obezbediti netačne ili lažne informacije. Takođe, mogu reći ono što misle da ispitivač želi da čuje. Ispitivači zbog toga treba da uzmu vremena da izgrade veze sa svojim ispitanicima i moraju uvek biti svesni ovog rizika.


Iako je etika problem za bilo koji tip istraživanja, mogu postojati teškoće praktične prirode sa kvalitativnim istraživanjem, jer istraživač može biti učesnik u poverljivim informacijama. Uvek je važno imati na umu da ne smete naškoditi ispitanicima.

Izvori kvalitativnih podataka

Iako su kvalitativni podaci mnogo više uopšteni, nego kvantitativni i dalje postoji veliki broj tehnika za njihovo prikupljanje. Ovo uključuje:

- Intervjue: mogu biti strukturirani, polu-strukturirani ili nestrukturirani;
- Fokus grupe: uključuju više učesnika koji raspravljaju o nekoj temi;
- „Razglednice“: ili upitnici sa malom razmerom koji postavljaju, na primer, tri ili četiri pitanja ispitanicima, ali ostavljaju prostor da ispitanici odgovore svojim rečima;
- Sekundarni podaci: uključuju dnevnike, pisane račune o prošlim događajima i račune kompanija;
- Posmatranja: mogu se održavati uživo ili u laboratorijskim uslovima, gde se, na primer, od učesnika traži da igraju uloge, koje bi pokazale šta bi mogli da urade u određenoj situaciji.

To je vaše istraživanje...

Na kraju, važno je reći da ne postoji tačan i netačan odgovor na pitanje koji metod ćete odabrati. Ponekad ćete želeti da koristite samo jedan od navedenih metoda ili mešavinu ta dva. To je vaše istraživanje i samo vi možete odlučiti koje metode će odgovarati vašim pitanjima i vašim veštinama, iako možete da potražite savet od drugih.


IZVOR: Skills you need