Kako da se prilagodimo digitalnoj transformaciji?

Foto: Facebook

Prvi deo teksta možete pronaći na sledećem linku.

Digitalna transformacija

Digitalna transformacija podrazumeva nov način poslovanja, koji se odnosi na promenu internih i eksternih strategija, uz čiju pomoć će se, upotrebom modernih tehnologija, obezbediti efikasniji rad zaposlenih i kvalitetniji odnos sa klijentima (izvor: SAGA, New Frontier Group – „Digitalna transformacija“).

Treći panel - „Digitalna transformacija“ je vodio Nebojša Bjelotomić, direktor kompanije SAGA. Učesnici su bili: Vojislav Lalić, rukovodilac sektora naprednih digitalnih rešenja – VIP Mobile; Tatjana Lukić, direktorka Microsoft Business Solutions, Adriatics, Balkans & Baltics; Ivana Višnjić, finansijska direktorka Belmedic; Ivan Vasić, IT direktor Delta Holding-a i Saša Mihailović, generalni direktor ENEL PS-a.

Kada su govorili o značaju digitalne transformacije, naveli su da je digitalna revolucija dotakla sve vidove poslovanja: od fotografije, muzike, televizije, preko telekomunikacija, izdavaštva, sve do marketinga, bankarstva, medicine i dr. Ivana Višnjić je konstatovala: „Digitalna transformacija može dovesti do toga da nekome spasite život“, navodeći primer iz sveta medicine.

Budući da se digitalna tranformacija zasniva na inovativnosti, Saša Mihailović savetuje da treba da uvek budemo inovativni. U tom smislu govori o svakodnevnom inovativnom ponašanju: pronalaženje novih rešenja za potrebe koje već postoje, novih pogleda na istu stvar, način rada itd. „Pravite izazove sebi i drugima oko sebe, jer ti izazovi dovode do inovativnosti“, dodaje.

Vojislav Lalić je istakao da treba omogućiti i fleksibilnost, na primer, radnog vremena. Na taj način bismo mogli da postignemo i da se uporedo usavršavamo. „Teško je pronaći kvalitetne kadrove, jer nije potrebno samo završiti fakultet. Mnogo su bitnija znanja i iskustva koja se stiču u međuvremenu“, naglasio je.

digitalna_transformacija.jpg

Foto: Facebook

Sa njim se složila i Tatjana Lukić, koja uverava da je specijalizacija mnogo važna, dok je za obrazovanje komentarisala:„Obrazovanje predstavlja nultu tačku. Nešto što treba da nas nauči da učimo, da prikupljamo informacije“. Kako kaže, entuzijazam je ključ prilikom zapošljavanja.

Sa druge strane, Ivana Višnjić upozorava da ne treba da zaboravimo da održimo: life-work balans. „Pametni ljudi uvek nađu put. U njima treba naći temelj za prilagođavanje promenama“, zaključuje Ivan Vasić.

„Izađite iz zone konfora, zone sigurnosti. Jeste riskantno, ali daje mogućnost napretka, sticanja iskustva“, savetuje Saša Mihailović kada govori o težnji ljudi ka sigurnom poslu. On kaže da u privatnim kompanijama nema sigurnog posla, ali da su prednosti što možemo da izrazimo svoju inovativnost, svoje mišljenje, da napredujemo i što se sav trud uvek isplati.

Na kraju su zaključili da, kada bi se našli pred dilemom da li izabrati siguran posao ili sigurno lično usavršavanje, uvek bi izabrali drugu opciju, jer će nam na taj način posao sigurno doći. Time možemo razviti sposobnost prilagođavanja, koju svako od nas treba da poseduje.

Marketing u doba digitalne revolucije i milenijalaca

Moderator poslednjeg panela bio je Miloš Čevizović, predsednik EKOF Media Group, a učesnici su bili: Srđan Radić, direktor marketinga u SBB-u; Marko Dacić, marketing menadžer televizije FOX; Marijana Agić-Molnar, Adriatic Region Director – GfK i Ana Račić, direktor marketinga Vojvođanske banke.

Kada se pravi komparacija između prodaje i marketinga, Srđan Radić tvrdi da je prodaja sve, a da je marketing tu da dâ kompletnu i lepšu sliku. Objašnjavajući funkcionisanje marketinga u doba digitalne revolucije i milenijalaca, kaže da svi mi sada, kroz digitalne medije, ostavljamo neke tragove koji se redovno prate.

digitalna_transformacija_milenijalnci3.jpg

Foto: Facebook

„Ranije nije postojala ta digitalna platforma i nismo mogli da baš kompletno imamo sliku ponašanja korisnika. Ali, sa novim tehnologijama se sve vidi: ko sa kim priča, ko kako razgovara, šta je gledao na televiziji... bukvalno sve“, objašnjava Radić. Na osnovu svega toga se, kako kaže, kreiraju odgovarajuća analitička odeljenja, koja vrše analize i na kraju formiraju ciljne grupe, na osnovu kojih marketing sektor treba da napravi proizvod namenjen korisnicima.

Marijana je navela da marketing uvek ima problem u komunikaciji sa CEO (Chief Executive Officer – izvršni direktor/i). CEO voli da vidi tzv. returning investment (povraćaj ulaganja), na svaki dinar koji se negde uloži. „Marketing je imao ovih godina dosta problema da zaista dokaže koja je povratna marketing investicija i da ubedi CEO da je, na primer, investicija u marketing vrednija ili jednako vredna u odnosu na investiciju u proizvodnu liniju“, obrazlaže.

Po pitanju toga zašto se najlakše skraćuje budžet za marketing i HR, kada treba da se štedi, Marijana je objasnila:„Uvek je najlakše preseći marketing. Tu mislim na komunikaciju, jer negativne efekte nećete osetiti odmah, za pola godine, godinu i onda je najlakše da presečete to i šta vas briga, vi ćete da odete. Onaj sledeći CEO će se sa tim boriti i zato je najlakše iseći marketing“ i iz iskustva tvrdi da je to najopasnija odluka za kompanije koje imaju konkurenciju.

56565656565656.jpg

Foto: Facebook

Račić Ana se slaže sa Marijanom:„Marketing budžet je apsolutno neophodan u moru agresivne konkurencije. To je jedan od lakših sredstava da se izborite sa konkurencijom“.

U jednoj studiji je objavljeno da će 62% milenijalaca postati lojalni potrošači brenda, ukoliko ih on angažuje na društvenim mrežama. U vezi sa tim, Marko Dacić je rekao:„To je tačno. Ono što je generaciji milenijalaca, pre svega, mislim na generacije koje su odrasle uz internet, je ta mogućnost dvosmerne komunikacije prosto neophodna. Bez toga nema poverenja u brend i ne pristaju na građenje“.

Saveti za mlade prilikom zapošljavanja

Radić je iz svog iskustva govorio da on ne gleda da li je neko lep ili pametan, već da li je vredan ili lenj. Kaže da mnogo pametnih mladih ljudi dođe da radi, ali da su lenji i zato ne mogu da uspeju u životu.

Bitno je da ste vredni i ako vam ništa nije teško, vi ćete uspeti. Ovo tržište je gladno mladih kadrova, ali vi mnogo očekujete. I sada, ako čekate dve-tri godine da dobijete posao za 700 evra ili prihvatite posao za 200 evra i uđete u biznis, ako vredite i ako niste lenji, vi ćete za te dve godine doći do tih 700 evra i imati predispozicije da idete dalje, da menjate. Lakše je nalaziti posao iz posla, nego od kuće, iz fotelje“, naglašava.

„Pored vrednoće, ja bih dodala još da je vrlo važno da sve vreme učite i da iskorenite onaj izraz što u Srbiji postoji: Ja čekam posao“, dodaje Marijana. Ona kaže da je bitno da proaktivno gledamo šta nas očekuje i da se ne žalimo na druge zbog naših neuspeha, već da radimo na sebi.

Ona je, takođe, ukazala na veliki značaj etike u biznisu. „Etika znači da kad nešto jedete, da ne bacite ambalažu pored sebe, nego da bacite u smeće. Kada odete na uranke, da ne ostavite ekološku katastrofu za sobom, nego počistite i opominjite ljude oko sebe da čiste. Etika je najviši stepen patriotizma koji postoji“, naglasila je.

Marko je dodao da ljudi koji su uspešni u marketingu su oni koji mogu da pruže nove ideje, koji su otvoreni u smislu da mogu da razumeju druge kolege, koji mogu da imaju celovitu sliku da shvate kako kompanija funkcioniše. „Nemojte nikada da zaboravite na self marketing. Te stvari koje radite, uvek morate promovisati i stajati iza njih“, savetuje.

Između dva panela, primere iz prakse su davali Đorđe Vuksanović, rukovodilac tima za kreiranje i upravljanje vrednošću u kompaniji Vip mobile i Bojana Vasiljević, HR menadžerka za Zapadni Balkan u kompaniji PepsiCO.

Na kraju, iz svih navedenih priča, treba zaključiti da je ključ uspeha, bez obzira da li planirate da pokrenete sopstveni biznis ili pak, želite da radite u nekoj kompaniji: stalno ulaganje u svoje znanje i veštine, odnosno stalno usavršavanje. Na taj način ćete biti i vredni, a sve to se može postići kroz volonterizam, prakse, učešće na konferencijama, seminarima, edukacijama, treninzima i slično. Budite proaktivni, izađite iz zone konfora!

Na sledećem videu pogledajte kako je izgledala ovogodišnja konferencija Future is NOW: