Aleksandra Perišić - argumentacija i digitalno doba
Aleksandra Perišić / Lična arhiva

Šta Vas je prvenstveno privuklo kod argumentacije i zbog čega predajete upravo taj predmet?


Izabrala sam da predajem načela argumentacije jer mislim da je to veoma bitno za studente prve godine. Kad učite principe argumentacije, vi zapravo učite studente kritičkom mišljenju koje uključuje veštinu dovođenja u pitanje pretpostavki, sagledavanje pojmova i situacija iz različitih perspektiva, oblikovanje dobro promišljenog argumenta i sposobnost da se odgovori na suprotne argumente. Bez kritičkog mišljenja obrazovanje biva svedeno na ponavljanje određenih informacija. Kritičko mišljenje omogućava studentima da pronađu svoj oslonac u svakoj profesionalnoj ili ličnoj situaciji. To ih u isti mah ohrabruje da ne prihvataju ponuđena rešenja, već da nađu vlastiti put.

Kako izgraditi dobar argument? Šta su najvažnije stvari koje moramo da sagledamo kada definišemo svoje stavove?


Naime, prvo načelo argumentacije je da ništa ne pretpostavljamo. Dobri argumenti grade se kroz neprestanu upitnost. Moramo uvek da se pitamo da li je nešto tačno, zašto je tačno, ko je rekao da je tačno, da li ima dovoljno činjenica da podrže tvrdnju, itd. Primenjivati načela argumentacije znači hraniti ispitivanje mišljenja. 


Druga stvar koja je veoma važna jeste razmatranje suprotnih argumenata. Studenti katkad misle da je jak argument apsolutan argument i da bi oni uvodeći suprotan argument, protivurečili sami sebi. Ali jak argument je nijansirani argument; jak argument priznaje suprotni argument i različite perspektive, ume na njih da odgovori i čak da uključi izvesne suprotne elemente.

Chess board and pieces -  Luiz Hanfilaque / Unsplash
Chess board and pieces - Luiz Hanfilaque / Unsplash

Na koji način mislite da je digitalizacija uticala na ovu disciplinu i da li ju je izmenila?


Ne mislim da je argumentacija nužno zasebna disciplina, to je pre niz veština koje se mogu koristiti u bilo kojoj disciplini. Mislim da digitalizacija otvara nove prostore i teme kritičkog mišljenja i argumentovanja.

Zašto je dobra argumentacija posebno važna u doba interneta? 


Internet nam omogućava pristup velikoj količini informacija. To je dobra stvar, možemo lakše da istražujemo sve što volimo. Ali u isti mah, preplavljeni smo velikim brojem informacija kojima ne možemo da upravljamo. Kritičko mišljenje i veštine argumentacije su krucijalni u toj situaciji jer osposobljavaju studente da klasifikuju sve ove informacije, da odluče šta je relevantno i da razlikuju istinite od lažnih vesti.

Koje su najveće mane i najveće prednosti virtuelnog prostora kao mesta za debatovanje?


S jedne strane virtuelni prostor je demokratizovao debatovanje. Sada postoji mnogo foruma i platformi društvenih mreža na kojima ljudi mogu da podele svoja mišljenja. S druge strane, čini mi se da često mišljenja koja se dele onlajn imaju pre formu monologa nego dijaloga. Postoji beskrajna proliferacija mišljenja koja nisu nužno i odgovor na neko drugo mišljenje. 


Dakle, iako mislim da postoji mnogo pozitivnih strana debate onlajn, moramo biti sigurni da se zadržala forma dijaloga. Mnogi misle da je argumentacija držati se čvrsto nekog mišljenje i ubediti druge u to. Ali argumentacija je i znati slušati, prepoznavati i razumevati sve različite pristupe problemima.

Computer in chair -  Aidan Hancock / Unsplash
Computer in chair - Aidan Hancock / Unsplash

Kakav je vaš stav o dostupnosti koju nudi digitalno vreme? Da li se na taj način smanjuju naši kapaciteti i volja za istraživanjem ili se stvara pogodan teren za otkrivanje novih interesovanja?


Kao što sam već napomenula, mislim da je digitalno doba definitivno učinilo istraživanje lakšim i pristupačnijim. Ono što je postalo mnogo teže, jeste organizovati sve informacije kojima sada imamo pristup. Sada gotovo svako može da objavljuje na internetu; dakle kako znamo da li je nešto pouzdan izvor ili ne? Zato mislim da fokus obrazovanja mora da se promeni. Ne mislim da ima smisla učiti i tražiti od studenata da memorišu bazične informacije koje oni mogu da nađu na Wikipediji. Pre mislim da treba razvijati mogućnosti studenata da misle kritički i da procenjuju istraživanja koja mogu da nađu na internetu.

Takođe, mi često mislimo da nam internet, na demokratski način, daje pristup svim mogućim informacijama. Ali to nije potpuno tačno. Pretraživači daju prioritet informacijama koje se temelje na našoj istraživačkoj istoriji i drugim kriterijima. Tako su veće šanse de dobijemo samo određene informacije o zadatoj temi. Kao rezultat, ne možemo se u potpunosti osloniti na internet kako bismo dobili sve potpune informacije i razumeli ono što nam je potrebno. Naše veštine istraživanja i razmišljanja su nam i dalje neophodne.


U skladu sa činjenicom da radite sa mladim ljudima, kako se njihov način razmišljanja menja nakon što se upoznaju sa principima građenja mišljenja?


Jedan od razloga zašto volim da predajem argumentaciju, jeste taj što odista možete da vidite kako se studenti menjaju tokom semestra. Često studenti dolaze na čas sa jako statičnom vizijom sveta: stvari se odvijaju na jedan određen način i to je to. Kako ovladavaju veštinama kritičkog mišljenja, oni uče da vide date situacije ili probleme iz mnoštva različitih uglova. Počinju da shvataju zašto imaju izvesna verovanja. Polako počinju da vide da je svet u stalnom procesu promene i da mogu da upravljaju tim promenama. I počinju da shvataju da to što svet funkcioniše na izvestan način ne znači da će nastaviti da postoji na isti taj način. Nadam se da će na kraju to uvećati njihov smisao za slobodu i mnoštvo mogućnosti.