Stihovima lečio istorijske rane!

Foto: Poezijascg.com

Profesor dr Slobodan Branković, pesnik, istoričar i pedagog, rođen je 1946. godine u Bobovištu kod Aleksinca, a preminuo je u Beogradu 2013. godine. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, zatim Političke nauke na Sveučilištu u Zagrebu, a sedamdesetih i osamdesetih godina je magistrirao i doktorirao Istoriju kao kulturu na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Karijeru započeo je radeći u Vojnoistorijskom institutu, dobio je i čin pukovnika, tada je uređivao i „Vojnoistorijski glasnik“. Međutim, zanimalo ga je i unapređivanje odnosa s javnošću i naročito menadžment u izdavaštvu. Učestvovao je na mnogim skupovima i realizovao mnoge projekte. Na Megatrend Univerzitetu u Beogradu predavao je nekoliko predmeta iz oblasti istorije i menadžmenta na osnovnim, master i doktorskim studijama.

slobodan_brankovic.jpg
Foto: vaseljenska.com

Komunikolog dr Mirko Miletić je u poslednjem godišnjaku fakulteta koji je 2013. profesor uredio, napisao da je Branković po širini, raznovrsnosti i vrednosti svog stvaralaštva bio renesansna ličnost našeg vremena.

O njemu njegovi studenti i danas imaju veoma visoko mišljenje.

„Prof. Slobodan Branković je bio od onih profesora koji nas vode putem znanja, ali je ključ te riznice za svakog poseban, ali ne ograničen“, kaže studentkinja Jelena Jocić za iSeriba .

Profesor je za vreme svog istorijskog rada objavio veliki broj naučnih radova i publikacija. Napisao je knjigu „Nezavisnost slobodoljubivih“, po kojoj je snimljen i dokumentarno-igrani film na koji je profesor bio veoma ponosan. Pisao je i o Aleksincu u knjizi „Aleksinac – grad mira“. Poslednje, ali kako kritičari ocenjuju kapitalno, delo profesor je objavio pred kraj života - „Evropska Srbija i svet“. U njemu je opisao sve one koji su iz stranih zemalja došli i koji su pružili podršku Srbiji da se izbori za nezavisnost od okupatora.

s249.jpg
Foto: arhivzajecar.org.rs .

Kada se umorio od grube istorijske racionalnosti, pisao je pesme koje su prevođene i na engleski, bugarski, švedski, kineski i druge jezike. Izdvajaju se zbirke „Pisma iz Srbije” i „Balada o belom kredencu”. Profesor se nikada nije plašio da u gradskom prevozu izvadi blokče i zapiše stihove. Tako je savetovao i svoje studente kod kojih je primetio pesnički talenat. Znao je da ih pohvali, ali da ne pretera.

Pesnikinja Zorka Čordašević ističe za portal iSeriba da je profesor zadužio srpski narod.

„Bio je veliki istoričar, veliki čovjek, veliki rodoljub i pjesnik. Bila mi je čast da sam ga poznavala i da smo bili veliki prijatelji. Zadužio je cijeli srpski narod da ga nikada ne zaboravi“, kaže ona.

_event_management.gif

Svojim studentima je govorio da treba biti dobar čovek, da je duhovno iznad materijalnog. Na poleđini svoje knjige „Istorija kulture i civilizacije“ imao je napisano, deset Božijih zapovesti. Znao je koliko ne zna i trudio se da sve to sazna i istraži. Govorio je da je takav pristup prema znanju imao i Karlo Veliki.

„Susretanja i sukobi pripadnika različitih kultura i civilizacija, otkrili su sličnosti i razlike s onim što se događa u burnim razdobljima preuređenog sveta. Ako ne učimo od onoga što smo već kao ljudski rod proživeli, osuđeni smo da ponovimo i ono što ne bismo hteli“, ovim rečima je objasnio suštinu istorije u intervjuu za list Politika , na tako davno - 2011. godine.

Marko, večiti borac za kreativnu slobodu reči i folklorne tradicije!

Pročitajte i:

To se traži je upropastilo mnoge!
Kako zvuči harmonika u ženskim rukama?
Ana Radoičić:Aplauz nema cenu!