Koja je metoda učenja najbolja za vas?

FOTO: Life In Minnesota

Predstavićemo vam nekoliko metoda koje bi vam mogle pomoći da uspješnije savladate gradivo.

ČPČPP metoda

Č - Čitanje površno prije potpunog koncentrisanja na gradivo

Poenta je da se dobije pregled gradiva prije prelaska na detalje. Ovo se može postići putem opažanja ključnih riječi i izraza površnijim prelaskom teksta, čitanjem naslova i podnaslova, da bi se stekao utisak o čemu se radi.

P - Pitati se koji dijelovi su važni

Dobro bi bilo odgovoriti na osnovna pitanja koja bi mogla približiti važnost pojedinih dijelova: ko, kako, gdje, šta, kada, zašto itd. Odgovaranjem na ova pitanja olakšavate sebi kasniije prisjećanje, samim tim što sami morate pronaći odgovore, čime izbjegavate učenje napamet.

Č - Čitanje koncentrisano, pamteći

U ovoj fazi ne bi trebalo da gledate u laptop ili telefon, nego da ste koncentrisani samo na čitanje i pamćenje. Treba da shvatite koje su glavne ideje gradiva koje čitate. Ukoliko želite, možete da podvlačite neke stvari da biste sebi na taj način naglasili šta je najbitnije. Bolje bi bilo podvlačiti stvari koje su vam manje jasne, da biste na njih više obratili pažnju pri ponavljanju. Nakon ove faze bi vam grafikoni, slike i tabele trebali biti jasni.

P - Pamćenje pomoću bilješki ili prepričavanja

Ukoliko volite da učite naglas, onda bi bilo dobro da nakon čitanja prepričate gradivo svojim riječima. Takođe, možete koristiti bilješke, čime sebi označavate ključne pojmove koji će vam pomoći pri ponavljanju.

P - Ponavljanje zapamćenog nakon pauze

Ta pauza može podrazumijevati nekoliko sati ili nekoliko dana. Na ovaj način ćete spriječiti zaboravljanje nakon kratkog vremena. Preporučeno ponavljanje za trajnije pamćenje jeste u fazama - prvo nakon dva dana, zatim nakon osam i nakon trideset dana. Time se stvara dugoročnije pamćenje.

5653578171_baacacb1ef_o.jpg

FOTO: Flickr

MURDER metoda

Ne, ovo ne znači da iko treba da skrati muke umjesto učenja. Riječ je o sistemu učenja prema riječima: Mood (atmosfera), Understand (shvatanje), Recall (podsjećanje), Digest (razlaganje), Expand (proširivanje) i Review (preispitivanje).

Atmosfera

Potrebno je napraviti atmosferu koja vam odgovara za učenje. Pronađite najbolje vrijeme koje vam odgovara, kada niste uspavani ili umorni, jedino tako ćete moći pokrenuti mozak da se koncentrišete. Takođe, dobro je pronaći mjesto koje vam najviše odgovara za učenje. Potrudite se da odvojite mjesto koje će vam koristiti samo za to, nemojte učiti u krevetu, jer će vas to asocirati na odmaranje i brzo ćete se uspavati.

Shvatanje

Nemojte preskakati dijelove samo zato što ih ne razumijete. Budite uporni, dešifrujte sve što vam izgleda komplikovano, pročitajte opet ukoliko je potrebno. Treba sve da vam bude jasno.

Podsjećanje

Ukoliko primijetite da se niste dobro koncentrisali i da ste samo prešli neki dio, probajte se podsjetiti o čemu je bila riječ. Ukoliko ne možete da se sjetite, vratite se nazad i pročitajte sa razumijevanjem.

Razlaganje

Nemojte sjesti sa odlukom da prijeđete knjigu za jedan dan. Razložite na manje dijelove, učite jedan po jedan dio.

Proširivanje

Bilo bi jako dobro da razmislite malo više o gradivu, ukoliko je to nešto što vas zanima ili da pokušate da ga povežete sa nečim što vam je više poznato. Takođe, to što ste označili kao relevantno za gradivo koje spremate, slobodno proširite svojim rečima, navedite primere ili povežite sa nekom sličnom lekcijom iz nekog drugog, srodnog predmeta.

Preispitivanje

Kada ponovo pogledate materijal, razmislite šta vam je najviše pomoglo pri shvatanju i učenju. Te strategije će vam pomoći da sljedeći put proces bude lakši i brži.

Partitivna metoda

Partitivna metoda se sastoji od šest faza:

1. Pregledati tekst, zabilježiti podnaslove, obratiti pažnju na grafikone, tabele i ilustracije. Nije potrebno čitati tekst u cjelini.
2. Umjesto podnaslova, formulišite pitanja na koja taj dio gradiva odgovara.
3. Podijeliti gradivo u dijelove i cjeline.
4. Koncentrišite se na učenje prvog dijela.
5. Ponovite prvi dio odgovarajući na pitanja iz druge faze. Možete da ponavljate i pismeno, putem teza ili ključnih riječi, ukoliko ne praktikujete učenje naglas. Takođe, možete sebi sastaviti listu pitanja u vezi sa gradivom. Ukombinujte bilo koju tehniku učenja koja vama odgovara, ali je uprotrebljavajte partitivno, prema načinu na koji ste sami podijelili tekst.
6. Prijeđite i ostale dijelove na isti način.

Nakon toga, pomoću teza ili ključnih riječi koje ste bilježili, ponovite gradivo u cjelini.

_rangiranje_fakulteta_1.gif

Kombinovana metoda

Slična je partitivnoj metodi i sastoji se iz tri faze:

1. Pažljivo pročitati tekst u cjelini, analizirati šeme i ilustracije. Pronađite značenje nepoznatih riječi. Zatim, podijelite tekst na logičke dijelove.

2. Ponovo pročitajte prvi dio teksta, sa naglaskom na najbitnije dijelove. Propratite učenje datog dijela sa tezama. Tako uradite i sa sljedećim dijelom. Nakon što završite sa njim, povežite ga sa prethodnim i tako redom.

3. Ponovite gradivo gledajući u teze i potrudite se da što manje koristite knjigu.


Svaku od metoda možete prilagoditi svom načinu učenja. Ukoliko imate više vremena, trudite se što više da povezujete gradivo sa svakodnevnim stvarima iz života. Istražujte, tražite neke zanimljive činjenice koje bi mogle pomoći u lakšem pamćenju i stvaranju asocijacija koje će vam pomoći u lakšem prisjećanju. Koristite crteže, ilustracije, mape uma ili svoje komentare i što je najbitnije, ne učite napamet.


IZVORI: Studentski.hr / Srednja.hr / Magazin Zdravo

Gordana je studentkinja žurnalistike koja voli da čita novine i nada se da će jednog dana pisati za neke od njih.