9 zanimljivih činjenica o Halejevoj kometi

FOTO: Pixabay

Klasifikovane kao nebeske skupine putujuće prirode, komete se sastoje od leda, prašine i stena koje putuju posebnim putanjama oko Sunca. Jedna od njih, možda i najčuvenija, jeste Halejeva kometa, nebesko telo koje je budilo interesovanje običnog čoveka i pre pojave astronoma, od pre više od dve hiljade godina.

Priča o blistavoj kometi Halej datira još od 239. godine p.n.e, kada se po prvi put i pominje. Međutim, s obzirom na izduženi oblik njene eliptične orbite, jedino joj se možemo diviti gledanjem u nebo svakih 76 godina i 363 dana. To je period života u kom, ako u razmatranje uzmemo sreću i prirodnu prolaznost života u večnosti vremena, jedan čovek može da je vidi dva puta.

Kao nijedna druga kometa u istoriji, Halejeva kometa do najsitnijih detalja rasvetljuje pojedine zanimljivosti vredne divljenja. Ovo su specifičnosti nebeskog tela koje nosi ime Engleza Edmunda Haleja (1656 - 1742).

Mračno telo

Zahvaljujući tome što Halejeva kometa reflektuje samo 4% sunčeve svetlosti, naučnici smatraju da je tamnija i od uglja, jer sija jedino kada se nalazi blizu Sunca, u trenutku kada čestice leda, prašine i stena koje je sačinjavaju reflektuju deo svetlosti koju primaju.

Halej u antičko doba

Ovo je jedino nebesko telo koje je postalo besmrtno u jednom umetničkom delu iz 17. veka. Reč je o „Tapiseriji iz Bajea“ koja prikazuje Normansko osvajanje Engleske, i bitku kod Hejstingsa iz 1066. godine. S obzirom na to da se na kometu posmatralo kao da je delo magije, tadašnje stanovništvo ju je dovodilo u vezu sa lošim predskazanjem.

Tapestry_of_bayeux10.jpg

FOTO: Wikipedia

Blistava lepota

Sa svojim prečnikom koji je dugačak 15km i 8km širok, Halejeva kometa može da dostigne dužinu od 100 hiljada kilometara zahvaljujući tragu čestica koji ostavlja za sobom.

Kraj sveta

Prema pojedinim kazivanjima iz tog vremena, prolazak Halejeve komete 1910. godine bio je jedan od najšokantnijih događaja jer je noću nebo izgledalo kao da je prekriveno tankim slojem sivkaste boje, stvarajući utisak kao da u najvišim predelima pada sneg ili da se hvata inje. Međutim, kasnije je otkriveno da je ovaj fenomen nastao zahvaljujući samoj planeti Zemlji, koja se sasvim slučajno našla na putu repa komete prilikom njenog putovanja, što je tada izazvalo strah kod ljudi koji su pomislili da su svedoci kraja sveta.

Edmund Halej i njegova kometa

Bilo je to 1705. godine, kada je engleski astronom, matematičar i pronalazač Edmund Halej otkrio i predskazao da će se kometa viđena 1531, 1607. i 1682. godine, ponovo pojaviti na nebu planete Zemlje 1758. godine. Nakon što se kometa pojavila onako kako je Edmund naznačio, odmah su njegovom istraživanju priznate zasluge, a u njegovu čast kometa je nazvana upravo po njemu.

Samoubistva i loš predznak

Prema istorijskim evidencijama iz tog perioda, usled pojave komete i pometnje koju je izazvala, između 1. januara i 14. maja 1910. godine desilo se više od 400 samoubistava koja se povezuju sa ovim nebeskim fenomenom koji je u Peruu prekrio nebo čudnim bojama.

Prvo viđenje

Prvo zabeleženo viđenje Halejeve komete desilo se 239. godine p.n.e. Specifičnost ovog događaja zabeležena je u kineskim hronikama „Knjiga Hana“ i „Zapisi Velikog istoričara“. Drugi susret čoveka sa Halejevom kometom ostao je zabeležen u vavilonskim tablicama, koje se danas čuvaju u Britanskom muzeju u Londonu. Ovi tekstovi su od ključnog značaja za razumevanje orbitalnog kretanja komete u davnoj prošlosti.

60tablice.jpg

FOTO: Ahreo-amateri Srbije

Kometa kao inspiracija u kniževnosti

Kada je negde oko 1600. godine pisao svoje delo „Julije Cezar“, Šekspir je jednu rečenicu posvetio kometama kao glasnicima loših vesti: „Kad prosjaci umiru, ne vide se komete; Nebesa se zapožare sama, kad umiru kraljevi“.

Čovek koji je došao i otišao zajedno sa kometom Halej

Zanimljivo je to da se američki pisac Mark Tven rodio 30. novembra 1835. godine, samo 2 nedelje nakon pojave komete Halej na nebu. U svojoj autobiografiji, romanopisac je istakao kako se rodio zajedno sa tom kometom i kako bi bio razočaran da prilikom njenog narednog dolaska ne umre zajedno sa njom. Tven je preminuo 21. aprila 1910. godine, samo dan nakon afela - tačke u kojoj je Zemlja najudaljenija od Sunca, kada se kometa pojavila na drugoj strani Sunca i time se ispunila njegova želja da ode sa ovoga sveta zajedno sa Halejem.

mark-twain-1602117_640.jpg

FOTO: Pixabay

Nebeska kupola je jedan zagonetan i fascinantan prostor, u kome svaki od njenih delova predstavlja izazov za one koji se gube u opažanju odsjaja i privlačnosti njene tišine. Možda komete prestavljaju odraz nas samih; žena i muškaraca odbeglih u prostoru od jednog načina egzistencije vođene sjajnim ili delikatnim susretima i rastancima, koji oživljavaju njihov plamen ili se nežno gase negde između svemirskih prostranstava i beskrajnosti vremena.

IZVOR: Cultura Colectiva

Svetlana u svemu traži dublji značaj. Smatra da religije treba da povezuju i nadahnjuju svako živo biće da se izdvaja iznad prosečnog.