Šta je važno kod ponavljanja naučenog gradiva?

FOTO: Zwierciadlo

Predispitni rokovi mogu da budu veliki izazov za studente. Sada više nego ikada mladi ljudi osećaju pritisak. Kako onda mogu da ponavljaju efikasnije? Koje tehnike zaista deluju, a koje ne? Šta studenti mogu da urade da poboljšaju svoje pamćenje, raspoloženje i koncentraciju?

Pre ponavljanja

Doručkujte

Procenjuje se da oko 27% momaka i 39% devojaka ponekad ili konstantno preskaču doručak. Nije nazvan najvažnijim obrokom dana bez razloga: naučnici su zaključili da preskakanje tog obroka značajno smanjuje pažnju učenika i studenata i njihovu sposobnost prisećanja naučenih informacija. Obična činija žitarica podstaći će studentima koncentraciju i pamćenje toliko koliko im treba.

zdrav_dorucak600x400.jpg

FOTO: Lepota i zdravlje

Ostavite mobilni

To bi trebalo da bude očigledno, no mnogima nije. Mobilni mogu da dekoncentrišu; povezani su s osećajem „fomo” (fear of missing out – strah od propuštanja) i dokazi ukazuju da studenti koji troše više vremena na dopisivanje i korišćenje društvenih mreža dobijaju niže ocene. U drugom veoma zanimljivom istraživanju, naučnici su zaključili da samo pogled na mobilni može da bude dovoljan da se smanji sposobnost čoveka da se koncentriše. Zaključak ne može da bude jasniji: daleko od očiju je stvarno i daleko od srca.

Tokom ponavljanja

Počnite ranije i rasporedite gradivo

Glumci ne napuštaju svoje probe do dana pre premijere. Sportisti ne treniraju samo dan pre utakmice. Za pamćenje informacija treba vremena. Raspoređivanje materijala za ponavljanje na oblasti (npr. po sat vremena tokom deset dana) delotvornije je nego učenje u celini (npr. po deset sati jednog dana). Ovaj efekat poznat kao „spacing” („razmaci”) pomaže jer dozvoljava zaboravljanje stvari i ponovno učenje tokom tih razmaka. Ova tehnika bila je nazvana „najboljom u celoj istoriji eksperimentalnog istraživanja o učenju i pamćenju”.

predispit600x400.jpg

FOTO: Gazeta Prawna

Testirajte se

Vodeći istraživači iz oblasti pamćenja smatraju proveravanje svog znanja jednom od najefikasnijih metoda za poboljšavanje sposobnosti sećanja informacija. Proveravanje svog znanja takođe pomaže da pronađete nedostatke u njemu. Vežbe su dobar početak kao i propitivanje samog sebe na kraju vašeg ponavljanja.

Podučavajte nekoga

Nakon što ste proverili svoje znanje, naučite nekoga drugog. Dokazano je da to pomaže pamćenju i sećanju se: poznato je kao „the Protégé Effect”. Podučavanje druge osobe zahteva od vas da naučite i organizujete svoje znanje na jasan i strukturiran način.

Dvaput razmislite pre nego što upotrebite markere

highlight_in_books600x400.jpg

FOTO: iTeach. iCoach. iBlog.

Uprkos tome što su markeri najomiljenije studentsko oružje u borbi protiv ponavljanja, istraživanje pokazuje da ne funkcionišu najbolje. Ljudi bolje uče i sećaju se informacija kad ih mogu da povežu s drugim informacijama. Markeri to ne rade, nego izoluju pojedine informacije. Dosta često, studenti označavaju čitave delove i pasuse u tekstu, što može da izgleda kao da su odradili teški posao, no to ima malu vrednost.

Nemojte da slušate muziku

Studenti koji uče u tišini sećaju se više od onih koji ponavljaju s muzikom u pozadini. Na ekstroverte i one s izuzetnom sposobnošću da kontrolišu svoju pažnju muzika ne utiče toliko negativno: ali ni ne pomaže. U najboljem slučaju takve studente ne ometa toliko koliko sve ostale.

Udahnite malo svežeg vazduha i vežbajte

Ne možete da radite celi dan, svaki dan. Niti biste trebali. Kad je ponavljanje u pitanju, računa se kvalitet kao i količina. Izlazak napolje i svež vazduh pomažu ljudima da se osećaju okrepljeno i sposobnije da se posle koncentrišu. Štaviše, malo vežbanja pomaže ljudima da se bolje snalaze u stresnim situacijama: uklanjaju nervozu i povećaju samopouzdanje.

Spavajte

spavanje600x400.jpg

FOTO: 1nadan.si

Studenti su motivisani da mnogo rade i ponavljaju pre ispita. Međutim, dolazi vreme kad moraju da prestanu i idu na spavanje. Da shvate kada – to može da bude problematično. Postoji veza između našeg perfekcionizma i borbe protiv spavanja. Ako zaspite u roku od pet minuta nakon što naslonite glavu na jastuk, verovatno biste trebali da ranije idete u krevet. Drugi saveti za spavanje uključuju redovno spavanje, da se ne bavite mobilnim u krevetu, a ako već morate, isključite pozadinsko svetlo na njemu.

EU%20GIF.gif

Budući da se istraživanje psihologije nastavlja, saznajemo sve više o tome kako pomoći studentima da uče. Ponavljanje može biti pravi izazov jer često zahteva od studenata da posmatraju svoje ponašanje tokom individualnog učenja kod kuće. Nadamo se da možemo da ih bolje opremimo za nadolazeće izazove podučavajući ih kako da poboljšaju svoje pamćenje, raspoloženje i koncentraciju.


IZVOR: The Guardian