Nenad Čiča: Opera je živa umetnost i spektakl!

Foto: Facebook

Tokom školovanja je osvojio niz prvih nagrada na domaćim takmičenjima: Republičko takmičenje; „Lazar Jovanović“ i „Petar Konjović“; dobitnik je specijalnih nagrada iz fondova ,,Anita Mezetova“ i „Biserka Cvejić“ koje se dodeljuju najuspešnijim studentima FMU; pohađao je kao stipendista prestižni IVAI Institut u Njujorku. Debitovao je 2011. u Nemačkoj kao Leandro u operi Anđolina A. Salijerija, a nastupao je kao solista na koncertima širom Srbije, u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, SAD-u i Kanadi. Sarađivao sa Simfonijskim Orkestrom Vojske Srbije „Stanislav Binički“ i Simfonijskim Orkestrom i horom RTS-a.

Pročitajte odgovore ovog mladog umetnika datog za iSeriba portal

Diplomirao si na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja, ali i na Fakultetu muzičke umetnosti. Šta je najviše uticalo na to da upišeš master studije na FMU?
Pre upisa na master studije, završio sam nižu i srednju muzičku školu, pa bih možda mogao da kažem da je to ljubav prema pevanju i muzici koju sam gajio godinama pevajući u horu još od osnovne škole, preko srednje, pevanja u rok bendu i u amaterskom horu Lola. Muzika je uvek bila tu, najvažnija sporedna stvar u mom životu.

Opera se smatra jednom od najkompleksnijih oblika umetnosti. Kada si shvatio da je muzika ono u čemu se pronalaziš i čime želiš da se baviš?

Da je muzika ono u čemu se pronalazim, shvatio sam već negde na samom početku školovanja ili možda još ranije, pre samog upisa u muzičku školu, jer, kada sam upisao muzičku školu, znao sam da želim da se bavim time. Muzika me je oduvek obuzimala toliko da je stalno bila u mojim ušima, nikad me nije napuštala strast ka njoj.

nenad_cica_danilo_andelkovic_mini_koncert_knez_m.jpg

Foto: Facebook

Kako komentarišeš način na koji se država ophodi prema horskoj muzici u Srbiji, a sa druge strane da li misliš da je ona na dobroj lestvici interesovanja kod publike?

Što se tiče horske muzike, u kojoj sam imao svoje prve korake kao muzičar, mogu reći da je ona još uvek velikim delom amaterski vid bavljenja vokalnoj umetnosti. Ona pripada svima i jedno je naše zaista veliko nasleđe. Mi imamo zadatak kao društvo da je negujemo i ostavljamo u amanet budućim generacijama. U poslednje vreme, javljaju se i one vrste horova koje iskaču iz ustaljenog šablona horskog pevanja kod nas u smislu repertoara i smatram da je to dobro, jer podstiče širu publiku da se zainteresuje za horsko muziciranje.

_event_management.gif

Kakvo je tvoje iskustvo koje nosiš iz inostranstva kada je u pitanju posao kojim se baviš? Da li se tamo više vrednuju solo izvođači poput tebe?

Svakako da, jer ne zaboravimo da smo mi pri dnu lestvice kada je reč o izdvajanjima za kulturu i obraćanju šire javnosti. Lična iskustva mi govore da u inostranstvu svaki vredan umetnik može pristojno da živi od svoje umetnosti, što se nažalost ne može reći za naše podneblje. U Nemačkoj, Austriji, Francuskoj, Italiji ima više prilika, pogotovo za mlade pevače da se afirmišu, a kod nas je to svedeno na minimum i mladim pevačima je veoma teško da dođu do pozicije da pokažu šta znaju - a svakako imaju šta da pokažu!

Kao honorarni član opere Narodnog pozorišta igrao si više uloga. Koju bi izdvojio i zbog čega?

Izdvojio bih, pre svega, Vojvodu od Mantove iz opere Rigoleto, jer predstavlja jedno od najzahtevnijih vokalnih zadataka u kompletnom tenorskom repertoaru i jednu od najatraktivnijih, jer se nalazi u samom vrhu po popularnosti operskih predstava uopšte. Veliki je izazov, tehnički pre svega, raditi na toj ulozi.

Kakvi su tvoji planovi za budućnost i da li sebe vidiš kao stalnog člana opere u Srbiji?

Sebe bih najviše voleo da vidim na sceni u gradu u kojem živim, u gradu za koji me veže toliko lepih stvari, poznanstava, uspomena. Da li će tako i biti zavisi od toga da li neko ima sluha za ono što radim ili ne.

Imaš li nešto da poručiš čitaocima iSerbia portala?

Poručio bih onima koji nisu imali prilike da čuju operu da dođu na jednu opersku predstavu u Narodno Pozorište i osete čaroliju koju ona nosi sa sobom - opera je živa umetnost, spektakl i ujedno najkompletnija scenska umetnost.

Ana, druželjubiva i radoznala studentkinja; voli da piše, vodi intervjue, istražuje i pohađa razne edukativne kurseve.


Pročitajte i:

Amelija Erhart: Žena ispred svog vremena
Od mamuta do Rimljana - Viminacijum
Servantes: Čovek koji je najavio propast Španije


Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za mlade gde mogu da pišu o onim temama koje smatraju važnim, iskreno i bez ograničenja! Ukoliko želiš da i ti budeš član našeg mladog tima, tvoje ideje su dobrodošle! CV i jedan tekst pošalji na urednistvo@iSerbia.rs uz Cc na office@iSerbia.rs, sa naznakom "Prijava / novinar". Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu.


Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti