Tajne čuvene španske tvrđave Alhambre

FOTO: Pbase

Zidovi Alhambre više ne skrivaju nikakve tajne. Nakon 12 godina rada, Huan Kastilja (Juan Castilla), arabista i istraživač Škole za arapske studije Višeg Saveta za naučna istraživanja, pronašao je, preveo i katalogizovao više od 10 hiljada zapisa iz Alhambre, koji su pronađeni na najneverovatnijim mestima.

Kastilja otkriva da veći deo zapisa nisu lepe pesme niti citati iz Kurana, iako se mislilo drugačije. Najveći deo se odnosi na podvige sultana koji su obitavali u tim odajama, tu su i ode lepoti ove palate, a pre svega, stotinak puta je ponovljena legenda „Wa-la galib illa Allah“ (Nema većeg pobednika od Alaha), što je ujedno bio i moto nasridske dinastije.

Legenda kaže da se uoči bitke kod Alarkosa, koja je donela onoliko nesreće hrišćanima, „u vazduhu prikazao anđeo koji jaše belog konja dok se vijori zastava sa ovom rečenicom“, a koja je kasnije usvojena kao obeležje španskih muslimana. Epigrafi u Alhambri podsećaju posetioce na čudesne boravke onih koji su naredili da se sagrade odaje i koji su naređivali u svakom trenutku. Imali su reklamnu svrhu.

U zapisu sa vrata palate Komares se opeva njihov graditelj, Muhamed V, i to ovim rečima: “Uvek očekujem da vidim lice / lice kralja, zore koja ukazuje na horizont, / neka Bog učini njegova dela tako lepim / kao što su mu odvažnost i lik!“ Veliki deo skovali su poznati „pesnici funkcioneri“, među kojima su i Ibn Jajab (Ibn Yayyab), Ibn al Hatib (Ibn al Jatib) i Ibn Samrak (Ibn Zamrak), svaki od njih je bio učenik onog prethodnog.

1.jpg

FOTO: Sombras de tinta

Na posudi poznate Fontane lavova (Fuente de los leones) se opeva Alah jer je omogućio Muhamedu V sposobnost da sačini ta dela koja raspiruju čula: „Blagosloven bio Onaj koji je imamu Muhamedu dodelio / plemenite ideje da dekoriše svoje vile / Jer, zar nema u ovoj bašti čudesa / koja je Bog učinio neuporedivim u svojoj lepoti?“.

Kako su napisani na klasičnom arapskom, današnjim stručnjacima za arapski su teški za razumevanje zbog velike količine dekora koji otežava čitanje, kao što su ukrasi u pisanju i cvetni ornamenti, komentariše Kastilja. Prva korišćena kaligrafija je kufska, iz Kufe u Iraku, i smatra se svetim slovima. Kasnije je zamenjena kurzivom sve dok muslimani iz Granade nisu sačinili geometrijsku kurfsku kaligrafiju. Propratni motivi ove kaligrafije su listovi akantusa, palme, cveće, ananasi, što je uticalo na to da arabeske postanu čitav umetnički pravac.

_veb_novinarstvo.gif

Posao koji je Huan Kastilja sada priveo kraju je suštinski započet još pre 500 godina, nakon što su Katolički kraljevi osvojili Granadu. Od prvog trenutka su novi stanovnici palate želeli da znaju šta to poručuju arapski epigrafi, a taj posao je pokrenuo 1564. moriskos doktor Alonso del Kastiljo. Poduhvat se prekidao u više navrata, a ograničio se na veće pesme, skrajnuvši epigrame manje veličine i važnosti.

Upravo njima se pozabavio Huan Kastilja, a rezultat njegovog rada je 10 DVD interaktivnih knjiga pod naslovom „Epigrafski korpus Alhambre“ (Corpus Epigráfico de la Alhambra) koji je upravo dobio nagradu za najbolje nacionalno izdanje u digitalnoj formi od strane Udruženja univerzitetskih izdavača Španije.


IZVOR: La Vanguardia