La Tomatina - rat paradajzom
pixabay.com

Foto: Pinterest

Priredila:Jovana Milovanović

Ova tradicija je započeta kada se grupa mladića zabavljala na seoskom trgu tokom defilea, muzike i raznih drugih događanja u ovom malom mestu. Ušli su u gužvu i gurnuli jednog čoveka koji je imao kod sebe paradajz. Iznerviran, čovek je počeo da gađa sve oko sebe. Tako je započela godišnja borba paradajzom.

Sledeće godine su mladi donosili od kuće ovo crveno oružje i gađali se. Uprkos tome što je policija godinama ometala normalno odvijanje ovog festivala, koji je čak bio zabranjen pedesetih godina, mladi su od Tomatine napravili istoriju. Iako su svi koji su kršili naredbu bili hapšeni, ujedinjenost građana Bunjola vratila je život ovoj manifestaciji. Kao znak protesta, građani su napravili takozvanu „sahranu“ paradajza. Ljudi su u povorci, praćeni muzikom, nosili mrtvački sanduk u kome se nalazio jedan veliki paradajz. Uspeh ovog protesta je učinio ovaj festival zvaničnim, а od 1957. godine se odvija svake godine i ima sve veću posećenost i popularnost širom sveta.

Nakon reportaže o Tomatini, 1983. godine, Havijera Basilja (Јаvier Basilla) za špansku nacionalnu televiziju, stvara se sve veća pomama ljudi širom Španije. Pored Španaca, ovakav vid zabave, borba tonama paradajza, iz godine u godinu, privlači sve više turista. Broj učesnika se povećava, a od 2002. godine ova manifestacija proglašena je festivalom od međunarodnog turističkog interesa.

U sredu ujutru vlasnici radnja u okolini trga gde se održava Tomatina, štite prozore i vrata od nadolazeće lavine paradajza.

original_Tomatina_1.jpg

Foto: commons.wikimedia.org

Ratna zona su ulice ovog malog mesta, gde postoje pravila koja se moraju poštovati. Zabranjeno je bacati flaše ili druge objekte koji mogu da povrede prisutne, cepati majice, bacati neizgnječen paradajz kako se ne bi ugrozili ostali učesnici… Preporučljivo je koristiti zaštitne naočare i rukavice.

Noć uoči borbe, građani Bunjola i turisti u razdraganoj i veseloj prazničnoj atmosferi, spremaju paelju, piju vino, slušaju muziku, plešu, smeju se do ranih jutarnjih časova. U deset sati postavlja se takozvani palo jabón. To je veliko deblo, koji se namaže sapunom, kako bi se otežalo penjanje ka cilju – šunki, koja se nalazi na samom vrhu. To je igra koordinacije, snage, sposobnosti i izdržljivosti. Pobednik pored šunke, dobija i aplauz svih prisutnih. U međuvremenu ljudi se gađaju ledom sa terasa, prskaju se, tuširaju se cevima, od rukava prave narukvice ili trake… Što se odela tiče sve je dozvoljeno, zato mnogi nose kupaće kostime ili naočare za ronjenje. Kada neko dosegne šunku, to nagoveštava početak Tomatine.

Onda ljudi u iščekivanju borbe počinju nestrpljivo da uzvikuju: „Paradajz, paradajz!“. Pucanj. Počinje rat paradajzom.

Nekoliko kamiona prethodno dovozi jeftine i nejestive zalihe iz Kasteljona, gde se paradajz uzgaja specijalno za ovaj festival. Pošto se oružje istovari, svi prisutni ushićeno pohrle ka paradajzu, počinju da se bacaju, skaču, gađaju se…Za kratko vreme Bunjolom teče kisela, crvena, reka paradajza, u koju se retko ko usudi da zaroni.

1470130336335.jpg

Foto: Tapasrevolution

Učešće u ovoj manifestaciji počelo je od pre dve godine da se naplaćuje, a broj učesnika je zbog sigurnosnih razloga ograničen na 22000. Ove godine, lokalnom stanovništvu je poklonjeno 5000 ulaznica besplatno. Takođe, organizovana je drugi put po redu La Tomatina Infantil za najmlađe; Tomatina Gastronómica, posvećena tradicionalnoj kuhinji i Tomatina Sound Festival, dvovečernji muzički program.

Sat vremena od početka Tomatine, ispaljuje se drugi pucanj koji označava kraj rata. Posle toga sledi najteži deo, čišćenje grada cevima vode. Nakon što se sve vrati u normalu, svim ljubiteljima ovog neobičnog festivala, preostaje da sačekaju sledeću godinu, kako bi Bunjol ponovo obojili u crveno.


IZVOR: QuePasa

Jovana najviše voli u slobodno vreme da putuje, da se bavi dekupažom, uči jezike, čita knjige, gleda filmove i serije i piše tekstove.


Pročitajte i:

Najluđi festivali na svetu
Podzemni muzej umetnosti
10 najzanimljivijih jezera na svetu