Inteligentni ljubimci iz davnih vremena

Foto: Mentalfolss

Prevela: Ljupka Mirković Dubajić

Gavran koji je prouzrokovao pobunu

Plinije govori o gavranu, jednom od nečistih (zbirna imenica za pticu), kojeg su izlegli i odgajali sveštenici hrama Kastor (Castor) u Rimu. Ovaj gavran je bio talentovani javni govornik koji bi svakog jutra sletao na govorničku platformu Rostru na rimskom forumu i poimence pozdravljao imperatora Tiberija i njegove sinove Germanika (Germanicus) i Druza (Drusus). Zatim bi pozdravljao rimski narod a potom odletao na svoju omiljenu prodavnicu obuće.

Drugi obućar, ogorčen zbog toga što je njegov konkurent dobijao više posla zahvaljujući gavranu, ubio je pticu jer je, navodno, prznila njegove cipele. Susedi su se razbesneli i pojurili gavranovog ubicu po celom gradu, na kraju ga ubivši.

Kad je gavranovo ubistvo osvećeno, ptica je dobila svečani ispraćaj na kome je prisustvovalo više ljudi nego na sahrani najvećeg rimskog generala, Scipiona Emilija (Scipio Aemilianus) koji je (kazuje Plinije) takođe ubijen, samo što se niko nije potrudio da osveti njegovu smrt.

Pticin pogreb je uveličala skoro beskonačna povorka; telo je položeno na nosiljku na ramenima dva Etiopljana, kojima je prethodio frulaš. Nosiljka je uz gomilu venaca svih veličina i ukrasa ispraćena do stuba koji je podignut sa desne strane puta Via Appia, na drugom miljokazu od grada, u polju znanom kao ,,polje Redikulus (Rediculus)“.

Vrana Amenemhata III

>
Foto: Wikipedia

Čuveni serijal Igra prestola (Game of Thrones) svoju maštovitost duguje faraonu 12. dinastije Amenemhatu III (vladao oko 1860 – oko 1814. p. n. e.). Prema rimskom retoričaru Klaudiju Elijaniju (Claudius Aelianus) iz 3. veka, poznatom kao Elijan (Aelian), Amenemhat III je imao pripitomljenu vranu koju je obučio da raznosi poruke. Vrana je bila inteligentna kao ovčarski pas, a bila je pouzdana kao golub pismonoša.

output_6cz6ud.gif

Kada bi poželeo da se neka depeša pošalje na bilo koje mesto, Vrana bi je prenela brzo; a bila je najbrži glasonoša: čim bi čula o kojoj destinaciji se radi, znala je u kom pravcu treba da leti, koje mesto treba da prođe i gde mora da napravi pauzu po dolasku.

Amenemhat je svojoj vernoj vrani sazidao grobnicu u gradu Krokodilopolisu (Crocodilopolis), današnji Fajum (Faiyum) u Egiptu.

Bela srna Kvintusa Sertoriusa

>
Foto: Wikipedia

Rimski general Kvint Sertorije (Quintus Sertorius) divlje se borio u Španiji, koristeći gerilsku ratnu taktiku da tokom sedam godina uspešno odbije svaki pokušaj Rima da povrati kontrolu. Jedno od Sertorijevih najefikasnijih oružja je bio njegov ljubimac, belo lane. Životinju su odvojili od majke i dali Sertoriju na poklon. On je toliko pripitomio životinju da ga je svuda pratila i dolazila kad god je pozove. Nisu joj smetali ni gužva, ni zvukovi ni mirisi vojnog logora.

Sertorije je svom egzotičnom ljubimcu pripisao magičnu vezu sa bogovima tvrdeći da mu je lane poslala boginja Dijana i da ima ono proročke moći. Iz Plutarhovog dela Sertorijev život:

Kad god je imao tajnu dojavu da je neprijatelj upao na teritoriju kojom je komandovao ili da su želeli da dignu pobunu protiv njega, pretvarao bi se da mu se srna obratila u snovima, savetujući mu da drži vojsku u pripravnosti. Drugom prilikom, kada je dobio vesti o pobedi koju su izvojevali njegovi generali, sakrio je glasnika i izneo srnu ukrašenu vencima za prijem dobrih vesti bodreći ljude da budu dobrog duha i da prinesu žrtve bogovima, uveravajući ih da su dobre sreće.

Na nesreću po Sertorija, lane nije uspelo da mu dojavi da se njegov general Marko Perpena Vento (Marcus Perpenna Vento) sprema da ga izda i da ga ubije na banketu, okončavajući time Sertorijev rat 72. p. n. e.


Izvor: Mentalfloss

Ljupka vas informiše o svetu oko vas da bi ga bolje sagledali i snašli se u njemu.