Amazonsko pleme čiji jezik nema reči za brojeve

FOTO: Crystalinks

Zamislite da živite u društvu u kojem reči koje označavaju brojeve ne postoje, gde „jedan“, „dva“ i „tri“... ne postoje. Tako žive pripadnici polunomadskog plemena Piraha koje nastanjuje oblast duž reke Maisi u Brazilu i u čijem jeziku nedostaju reči koje označavaju brojeve.

„Baš i kao što se može pretpostaviti, veoma su udaljeni od savremenog društva“, objašnjava Danijel Everet, istraživač sa Univerziteta Bentli u Masačusetsu. Danijel je određeno vreme živeo sa plemenom Piraha, najpre kao misionar, a zatim kao istraživač. Tokom perioda u kojem je živeo sa pripadnicima ovog plemena, Everet je razvio posebno zanimanje za brojeve, tj. za nedostatak istih.

Ranije su naučnici smatrali da pripadnici plemena Piraha poznaju oznake „jedan“, „dva“ i „mnogo“, što nije tako neobično kada se radi o ovakvim jezicima. Ali, kako je Everet sve više sprovodio sistematska istraživanja, shvatio je da ovi ljudi jednostavno ne koriste precizne računice. „Postalo je jasno da ne poznaju brojeve“, navodi.

Il_linguista_Daniel_Everett_image_ini_620x465_do.jpg

FOTO: Marie Claire

Kada „jedan“ i „dva“ nisu 1 i 2

Počeo je da sumnja kada je došlo do podele ulovljene ribe. „Kada bi neko doneo tri ribe, dve veoma male i jednu veliku, ljudi bi oslovljavali veliku ribu rečju za koju sam ja smatrao da označava broj dva, dok su dve male ribe oslovljavali rečju za koju sam smatrao da označava broj jedan.“ Zahvaljujući ovom slučaju, shvatio je da pripadnici plemena Piraha govore o relativnim, a ne preciznim količinama.

Everet je ovo dokazao kada je odveo neke pripadnike plemena Piraha kod kognitivnog psihologa Teda Gibsona, sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu, kako bi sproveo jednostavan eksperiment. „Uzeli smo identične kaleme konca i poređali smo ih jedan po jedan ispred njih“, objašnjava Gibson.

Gibson i Everet su im pokazivali predmete jedan po jedan, da bi na kraju postavili svih deset ispred njih. „Pokazali smo im jedan kalem, pitali smo ih koji je predmet u pitanju i oni su rekli jednu reč, zatim smo im pokazali drugi kalem, postavili isto pitanje i odgovorili su isto“, priseća se Gibson. „Svi su izgovarali iste reči prilikom brojanja, one za koje smo mislili da označavaju jedan i dva.

160120123138_piraha_624x415_edwardgibson.jpg

FOTO: BBC

Tada je Gibson promenio test tako što je postavio svih deset kalema i počeo da odstranjuje jedan po jedan. „Kada smo došli do sedmog kalema, ljudi su koristili reč za koju smo smatrali da označava broj dva. U trenutku kada smo došli do četvrtog kalema, počeli su da koriste reč za koju smo smatrali da označava broj jedan.“

Shvatili su da nisu u pitanju pravi brojevi, već termini koji označavaju relativne količine u poređenju sa onim što smatraju da je mnogo ili malo. Na primer, deset kalemova se čini mnogo, a kada vam ostane samo pet, to je malo. Ali ako na početku imate samo jedan kalem, a zatim pet, u tom slučaju pet je mnogo. „To znači da imaju samo termine koji označavaju ,maloʻ, ,nekolikoʻ i ,mnogoʻ“, dodaje stručnjak.

_veb_novinarstvo.gif

Svet bez brojeva

Kako preživeti u zajednici koja nema reči koje označavaju brojeve 1, 2 i 3? Kako ćete reći, na primer, da su vam potrebne tri ribe za večeru? „Zapravo, izgleda da se u plemenskoj zajednici poput plemena Piraha može daleko dogurati bez brojeva“, objašnjava Everet.

„Pretpostavimo da želite da podelite hranu. Oni jednostavno sednu u krug, jedna osoba iseče životinju na komade i deli meso svima u krug. Ovo je jedna vrsta podele bez brojeva“, objašnjava. Kako navodi stručnjak, radi se o neprestanom deljenju, pri kojem se ne obraća toliko pažnja na plaćanje. „Pozajmica skoro i da ne postoji.“

„U ovoj zajednici nemaju potrebu da računaju sa preciznošću. Poznajem pripadnike plemena koje su kao male oteli trgovci sa obale i koji su odgajani van plemena. Ti ljudi danas rade u prodavnicama, govore tečno portugalski i znaju da računaju“, objašnjava Everet. „Ovo je jednostavno pitanje kulture, nema nikakve veze sa kognitivnim sposobnostima“, dodaje.

everett.jpg

FOTO: BBC

Činjenica da u jednoj kulturi postoje samo termini „malo“, „nekoliko“ i „mnogo“ je važna za utvrđivanje kako ljudska bića uopšteno razumeju brojeve. „Pleme Piraha nam je pokazalo da reči koje označavaju brojeve nisu urođene”, ističe Gibson. „Naučili su nas da se radi o konceptu koji moramo da otkrijemo; nismo se rodili sa idejom da moraju da postoje reči koje označavaju brojeve kako bi se računalo sa preciznošću. To je nešto što sami moramo da otkrijemo i da naučimo one najmlađe.“


IZVOR: BBC