Stiven Hoking: O problemu gojaznosti
Pixabay

„Mnogo jedemo, malo se krećemo“, rekao je Hoking, dodajući da vežbanje nije najjednostavniji način da se to ispravi. Hoking je ove nedelje, u okviru reklamne kampanje za švedski GEN-PEP, održao govor, kojim se osvrnuo na ozbiljnost problema gojaznosti.


Jedan od najmoćnijih delova govora je, kako moja koleginica Hana Roberts ističe, onaj kada Hoking kaže: „Ako je to uopšte bitno, nikako ne mogu da razumem da stacionaran način života postaje glavni zdravstveni problem”.

„Danas mnogo ljudi umre od komplikacija koje su povezane sa prekomernom težinom i gojaznošću“, kaže on i nastavlja: „Mnogo jedemo, malo se krećemo“. Takođe je rekao da rešenje nije kvantna fizikaPreporučuje ljudima da jednostavno jedu manje uz više fizičke aktivnosti.


Hoking ima dobru ideju, ali nije reč samo o aktivnosti. Takođe je reč i o određenoj aktivnosti u određeno vreme. Mnogi ljudi misle da je sve u redu ukoliko dovoljno vežbaju, čak iako imaju stacionaran kancelarijski posao. Ipak, istraživanja navode da to nije tačno.


Umesto toga, bolje je da se krećete svakog sata po nekoliko minuta. To bi mogla da bude desetominutna šetnja do prodavnice kafe dole niz ulicu, 30 sekundi šetnje do kuhinje, ili jednostavno ustajanje i istezanje za vašim stolom. Prilikom ustajanja sagoreva se manje kalorija nego prilikom šetanja, ali i to je više nego tokom sedenja.


Nije bitno kojom aktivnošću se bavite, bitno je da kretanjem prekidate duge periode sedenja. Naime, ako ste željni spoznaja o zdravstevnim prednostima tih nekoliko minuta provedenih u pokretu, znajte da su neke aktivnosti bolje od drugih.


Šetnja je najbolja!


Odlično ako volite da stojite za stolom! Stajanje će uvek biti bolje od sedenja, dokle god zdravlje uopšteno napreduje. Ipak, ako vam je neprijatno da stojite iznad svojih kolega i vidite sadržaj ekrana njihovih monitora, koji vas se ne tiču, tu su i dobre vesti: šetnja je bolja od svega!

Prema poslednjim istraživanjima, na primer, anketirano je na hiljade odraslih Amerikanaca koji su pristali da nose uređaje koji mere kretanje. Tri godine kasnije, usledila su istraživanja u svrhu provere koliko su napredovali učesnici ankete. Neki su bili zdravi, neki bolesni, ostali su prerano umrli.

Što se tiče poslednjeg ishoda, povremena lagana šetnja izazvala bi neznatno zaštitan efekat – ljudi koji bi koračali unaokolo približno dva minuta svakog sata imali bi 33% niži rizik od prerane smrti od ljudi koji bi i dalje sve vreme sedeli.

Jedno upozorenje: budući da su izučavanja observaciona, odnosno da istraživači ne mogu uticati na ponašanje učesnika, ne možemo sa sigurnošču tvrditi da šetnja smanjuje rizik od prerane smrti, samo znamo da su to dve povezane stvari.

Kada je u pitanju sagorevanje kalorija – a to je nešto što je ključ pri gubljenju suvišnih kilograma – šetanje je daleko bolje od stajanja. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je zapravo da ljudi koji šetaju, čak i sasvim laganim tempom, sagorevaju tri puta više kalorija nego kada stoje ili sede.

Reklama se završava i možemo da vidimo tri natpisa:

Fizička neaktivnost je sada četvrti vodeći uzrok smrti.

Neophodna fizička aktivnost tokom dana: 30 minuta za odrasle.

Neophodna fizička aktivnost tokom dana: 60 minuta za decu.


IZVOR: Business Insider