Katarina Stanojević: Ne postoji univerzalni savet za uspeh
Katarina Antić

Po izboru novinara/urednika našeg portala, proglašena si za Saradnika 2017. godine. Šta za tebe predstavlja ovo priznanje? Šta misliš da je glavni razlog zašto si baš ti izabrana?


Ovo priznanje mi pričinjava veliku radost, jer je nastalo zahvaljujući glasovima mojih saradnika – novinara i urednika. Za mene je titula saradnika godine potvrda koja govori o tome da svoj posao obavljam s ljubavlju i posvećenošću i da moji saradnici to prepoznaju.


Mislim da sam odabrana zato što se trudim da se prema svom timu novinara koji piše za Vesti (rubrike Biz&Edu, Da li ste znali? I Oni inspirišu) ophodim onako kako bih volela da se moji budući poslodavci ophode prema meni. Nastojim da svakom novinaru pristupim individualno i da što pre uvidim kako da na najbolji način zajedno iskoristimo potencijale koje otkrivamo tokom saradnje.


Istovremeno težim razmeni ideja, komentara i predloga za unapređenje rada portala sa članovima uredništva i verujem da je pristojna komunikacija doprinela nastanku ovog priznanja.


Pre nego što si postala urednik Vesti, pisala si za rubriku iFemin, koja ljudima predstavlja dostignuća znamenitih žena. Pored informisanja drugih, šta za tebe znači bavljenje novinarstvom?


Za rubriku iFemin me vezuju najlepše uspomene. Zahvaljujući njoj, dobila sam priliku da posetiocima sajta predstavim manje poznate činjenice o životu i delu naših priznatih savremenica, ali i znamenitih žena koje su živele i stvarale u nekim davnim vremenima. Krajem 2016. godine, iFemin je proglašena rubrikom godine i tada mi je postalo jasno da bavljenje novinarstvom može igrati veliku ulogu u krojenju moje budućnosti i da ne predstavlja samo prolazni hobi.


Posmatrano sa ove vremenske distance, novinarstvo vidim kao kreativni proces satkan od radoznalosti, traganja, otkrivanja informacija i krojenja novih tekstova koji treba da prikažu nešto što već postoji, ali tako da sve to izgleda kao da ga nikada do tada nismo videli.


Koje kvalitete treba da ima dobar novinar, a koje dobar urednik?


Dobar novinar, pre svega, treba da bude radoznao i pismen. Sve ostalo je stvar volje i želje za učenjem. Znam da je pismenost nešto što se podrazumeva, ali lepota našeg jezika leži u mnoštvu zamki koje nam postavlja i zato smo dužni da pre objave teksta razrešimo sve jezičke nedoumice. 


Takođe, dobar novinar mora imati selektivan pristup pri odabiru korisnih izvora informacija. Suočavamo se sa morem netačnih, nepotpunih, često i zlonamernih tekstova, čijim bi korišćenjem narušili kako svoj kredibilitet, tako i kredibilitet sajta ili lista za koji pišemo.


Dobar urednik mora da nađe način da prepozna sve kvalitete svojih novinara i da im pomogne da razviju svoje sposobnosti tako da istovremeno doprinose napretku organizacije za koju pišu. Treba da bude dosledan, odgovoran, pun razumevanja, posvećen, da ima strpljenja, ali da pri svemu navedenom ne dozvoli da saradnici iskoriste njegove dobre namere.

Katarina Antić
Katarina Antić

Pisala si za jedan blog iz oblasti ljudskih resursa (HR) skoro godinu dana. Šta te najviše privlači u oblasti HR-a?


Menadžment ljudskih resursa sam zavolela zahvaljujući istoimenom predmetu na fakultetu. Ova oblast mi je primamljiva zbog mnogobrojnih teorija, koncepata, ali i primera koji objašnjavaju ponašanja zaposlenih. Promenljiva je, traži posvećenost, kontinuirano istraživanje i svakako planiram da joj se posvetim u budućnosti.


Trenutno me čini srećnom to što neka (sa)znanja mogu da primenim u radu na portalu, jednako u saradnji sa novinarima i kolegama iz uredništva.


Bila si đak generacije Druge ekonomske škole, a sada si apsolvent Ekonomskog fakulteta. Zašto baš ekonomija?


Kada sam upisala Drugu ekonomsku školu, nisam bila ni najmanje sigurna da želim da se bavim ekonomijom. Moja osnovna ideja je bila da za te četiri godine otkrijem koji bi fakultet bio najbolji za mene, ali i da jedan od rezultata srednjoškolskog obrazovanja bude diploma na kojoj će pisati neko konrektno zvanje (u mom slučaju Finansijski administrator).


Međutim, u međuvremenu sam zavolela stručne predmete i sve više faktora me je vuklo ka Ekonomskom fakultetu. Ekonomija me je privukla, jer pruža šansu za izbor, a nama koji je upisujemo i studiramo ostaje da posvetimo vreme onoj oblasti koja nam je najizazovnija.


Pored svega do sada navedenog, voliš da pišeš dnevnik, čitaš, sviraš gitaru, igraš jamb... Možeš li dati savet mladima kako da budu svestrani, a da pritom ne rasipaju svoju energiju?


Mislim da je najvažnije napraviti sopstveni raspored i ne slušati savete drugih. Ne postoji univerzalno primenljiv savet, samo je bitno napraviti ravnotežu između aktivnosti koje nam prijaju i obaveza koje obavljamo sa više ili manje volje.


Zalažeš se za humane ciljeve, kao što su prava životinja i besplatno školovanje. Da li, po tvom mišljenju, altruizam postoji?


Jedan od prvih principa sa kojom se susrećemo u ekonomiji podrazumeva da „nema besplatnog ručka“. Međutim, smatram da ako nešto učinimo besplatnim danas, to može proizvesti nemerljive (prelivene) ekonomske efekte u narednom periodu i uticati na prosperitet celog društva. Ta dugoročna perspektiva je razlog mog zalaganja za besplatno školovanje na svim nivoima formalnog obrazovanja.


Kada je reč o altruizmu, nesebičnost bez očekivanja nagrade možda postoji, a možda zapravo činimo dobra dela zato što u dubini duše verujemo da će nam sve to jednog dana biti vraćeno.

Katarina Antić
Katarina Antić

Šta je mala Katarina želela da bude kad poraste?


Kada je bila mala, Katarina je imala jednu sasvim dečiju želju – da bude kasirka. Kasa je zapravo bila prva ozbiljnija igračka koju sam tražila od svojih roditelja. I danas je čuvam. Opčinilo me je brojanje novčića, vraćanje kusura, sam proces trgovanja.


Danas nisam previše odstupila od te želje – opredelila sam se za smer Trgovinski menadžment i marketing, i nadam se da ću jednog dana imati priliku da doprinesem razvoju nekog trgovinskog lanca.


Koju knjigu preporučuješ svakome da pročita?


Knjiga kojoj se često vraćam je Volterov Kandid. Volter svog junaka Kandida vodi u mnogobrojne avanture koje mu pomažu da uvidi da su ljudi prepuni slabosti i spremni na svakodnevna zlodela. Ovu knjigu preporučujem, jer me pri svakom novom čitanju podseća da nisu svi ljudi dobronamerni i da ne treba tražiti dobrotu tamo gde je nema.


Još nekoliko ispita te deli od diplome. Koji su tvoji planovi za budućnost?


Trenutno sam posvećena završetku studija i sticanju pojedinih znanja i veština koje će dopuniti moju (radnu) biografiju. Prvo ozbiljnije zaposlenje je svakako nešto čemu težim u bliskoj budućnosti.