Postoji li matrijarhat u 21. veku?
Wikimedia Commons (foto: Vishma thapa)

Matrijarhat se definiše kao vladavina matrijarha, tj. ženske osobe, nad porodicom, zajednicom ili državom. Jedna od odlika matrijarhata je i matrilinearnost, ali i patrijarhalna društva mogu biti matrilinearna, kao i matrilokalna.


Matrilinearna društva svoje pretke pamte po ženskoj liniji, a po njoj se nasleđuju porodična dobra. Jedan od najpoznatijih primera matrijarhata prošlosti jesu takozvane Amazonke iz grčkih mitova, koje i danas deluju zastrašujuće i agresivno.


Mit prvobitnog matrijarhata i dalje je samo mit. U 19. veku, Johan Bahofen, protumačio je grčku verbalnu istoriju kao dokaz o postojanju matrijarhata u dalekoj prošlosti. Doduše, on je ovom proučavanju dodao pečat sopstvenih vrednosti, pišući o romatizovanoj slici žene i njenoj uzvišenosti i moralnoj čistoti, dok je Amazonke nazivao ekstremom. U nedostatku arheoloških dokaza ovom mišljenju uspešno je suprotstavljeno mišljenje o prvobitnom patrijarhatu, čijih primera ima neuporedivo više.

Legende i priče nekih plemena u Južnoj Americi, od Amazonske prašume do Ognjene zemlje, govore o periodima kada su žene imale potpunu vlast, a zatim je koristile za manipulaciju ili ugnjetavanje i morale su biti svrgnute sa vlasti od strane muške populacije. Ovakve priče služe kao opravdanje patrijarhata i poluga protiv pobune žena.

Mitovi o matrijarhatu se u mnogim kulturama koriste u svrhe učvršćivanja patrijarhata.  Iako nemaju nikakvu potporu u činjenicama i čisti su narativi, iz njih izniču društvena pravila usmerena ka, u najboljem slučaju, ograničavanju pristupa žena višim položajima u društvenoj hijerarhiji i duhovnim tajnama i obredima. 


Ovo su neke od zajednica koje danas postoje i imaju neka obelezja matrijarhata:

Minangkabau

 
Ovo je zajednica od 4 miliona ljudi koja živi na zapadnoj Sumatri, delu Indonezije. Oni su najveća matrilinealna zajednica koja danas postoji. Plemenski zakoni nalažu da je sva imovina u posedu žena i prenosi se na ženske potomke. Čvrsto veruju da je majka naznačajnija osoba u zajednici.

Wikimedia Commons (foto: Mamasamala)
Wikimedia Commons (foto: Mamasamala)

Žene vladaju domaćinstvom, dok muškarci preuzimaju uloge političkih i duhovnih vođa. Posle sklopljenog braka svaka žena dobija zasebne odaje za spavanje. Muž moze spavati sa njom, ali mora otići rano ujutru da bi doručkovao u domu svoje majke.


Kada napune 10 godina, dečaci napuštaju majčin dom i borave u muškim odajama u kojima uče praktične veštine i verska učenja. Iako je poglavar zajednice muškarac, žene biraju poglavara i mogu ga promeniti ukoliko ne ispunjava očekivanja i zanemaruje svoje dužnosti.


Akan

Wikimedia Commons (foto: Dance Photographer - Brendan Lally)
Wikimedia Commons (foto: Dance Photographer - Brendan Lally)

Narod Akan sačinjava većinu u Gani, gde uglavnom žive. Strukturisani su po majčinskim klanovima koji određuju identitet, nasledstvo, bogatstvo i politiku. Osnivači ovih klanova su žene, ali muškarci drže pozicije vođa u narodu. Ipak, te pozicije su nasleđene i matrinilinearne, preko majki i sestara nekog muškarca. Od muškarca se očekuje da se brine ne samo o svojoj porodici, već o porodicama svojih ženskih krvnih srodnica.

Bribri


Bribri su mala domorodačka grupa od oko 13 hiljada ljudi koji žive u rezervatu u Talamanka kantonu, u Limon provinciji Kostarike. Kao i druge matrinilearne zajednice oni su organizovani u klanove, koje sačinjavaju proširene porodice, a određeni su preko majke ili ženskog člana. Jedino žene mogu naslediti zemlju. Njima je takođe dodeljeno pravo pripreme kakaoa koji se koristi u njihovim svetim ritualima.

Garo


Narod Garo (kao i Khasi i druge manje grupe) je tibetansko-burmanska etnička zajednica koja živi na području indijskog potkontinenta, tačnije u indijskim državama Megalaja, Asam, Tripura, Nagaland, kao i u Bangladešu. 

Wikimedia Commons (foto: Vishma thapa)
Wikimedia Commons (foto: Vishma thapa)

Oni su matrilinearna, ali ne i matrijarhalna zajednica. Muškarci upravljaju zajednicom i posedima. Vlasništvo se prenosi po majčinoj liniji - najmlađa ćerka nasleđuje majčin posed, a deca preuzimaju majčino prezime. Ukoliko par nema ženske dece, usvajaju ćerku radi nasleđivanja. Brak najmladje ćerke je najčešće ugovoren. Posle udaje, muškarac živi u ženinoj kući. Brak nije čvrsto obavezujuća zajednica i može se raskinuti bez negativnih društvenih posledica.

Nagovisi


Južni Bugenvil, ostrvo koje se nalazi zapadno od Nove Gvineje, je dom plemena Nagovisi. Antropolog Džil Neš je u svom istraživanju otkrila da je njihovo društvo podeljeno na dve egzogamne matrilinearne polovine koje su nadalje podeljene na majčinske klanove sa pravom poseda zemlje.


Klanovi se sastoje od više familija koje tu zemlju koriste. Žene imaju pravo korišćenja zemlje i prenošenja prava na ćerke. One obavljaju poljoprivredne poslove,a muškarci zavise od njihovog privređivanja. I kod ovog plemena postoji običaj da muškarac posle sklapanja braka živi u ženinoj kući. Doduše, brak nije institucionalizovan, već je sklopljen ukoliko par šeta, spava i radi zajedno u bašti. Muškarci i žene ovog plemena dele odgovornost donošenja važnih odluka.


Iako dosta zajednica, od kojih je najpoznatiji narod Mosuo u Kini, imaju jasna obeležja matrijarhata, nigde ne možemo pronaći matrijarhat u svojoj pravoj i punoj formi. Tako dolazimo do zaključka da potpuni matrijarhat verovatno nije nikada ni postojao, niti postoji danas. Postoje samo kulture u kojima žene imaju značajno drugačiju ulogu od one koje imaju u nama poznatom patrijarhalnom društvu. Ako ništa drugo, iz ovih primera zajednica možemo nešto naučiti o društvima koja funkcionišu veoma drugačije od našeg.