One su majke inovacija!
Pixabay

Istorijska beleška: uznemiravajuća činjenica o istoriji je njena nepravda prema ženama. Većina naših najpoznatijih izumitelja i istraživača su uglavnom muškarci zato što je ženama bilo zabranjeno da se školuju, a nisu im ni pružene mogućnosti potrebne za slična dostignuća. Teško je utvrditi jedinstveni razlog za to, ali postoje dokazi da je prelazak iz rodnog patrijarhata na monoteizam (teocentričnost) izmenio do tada prisutni balansiraniji pogled na moć polova, kada se još uvek sa poštovanjem odnosilo prema muškim i ženskim ulogama u društvu. Čak i u doba zapadnog prosvetiteljstva, žene su imale malo mogućnosti da se školuju, rade na otkrićima ili budu nagrađene za svoj rad. Međutim, ovo je tema daleko izvan okvira ovog članka.

Čak su i antički Grci, poznati kao začetnici mnogih oblasti, imali svega nekoliko žena među filozofima i učiteljima. Među najpoznatijima je bila Hipatija, ali s obzirom na oskudnost sačuvanih spisa, teško je pouzdano proceniti koliki je bio njen uticaj.

Sudeći prema dugogodišnjim istraživanjima i saznanjima o prelomnim istorijskim trenucima u oblastima nauke, politike i umetnosti, ovo su žene koje su imale najimpresivnije karijere i dostignuća:_event_management.gif

Marija Kiri – prva osoba u istoriji koja je bila dobitnik dve Nobelove nagrade (jedini koji je posle nje imao tu priliku bio je Linus Pauling). Ona je takođe definisala teoriju radioaktivnosti, otkriće koje ju je koštalo života. Njena životna priča – od prelaska iz Poljske za Francusku, pomaganja svojoj porodici, kao i dobrotvorni radovi – izaziva strahopoštovanje. Otkrila je dva elementa periodnog sistema i bila začetnik radiološke terapije.

Džordžija O’Kif – slikarski pravac, nadahnut njenim kreativnim radovima iz plodonosnog stvaralačkog perioda, može se na mnogo načina porediti sa Pikasovim. Bila je prva žena koja je održala izložbu u Muzeju moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku 1946. godine.

Džejn Ostin – doprinela je definisanju stila i strukture moderne novele i jedna je od najboljih pisaca u istoriji.

Ejda Bajron, grofica od Lavlejsa – bila je prvi programer u istoriji. Ona je primer istorijske predrasude prema polovima, jer joj se dokumentovanje i rad na Babidžovoj analitičkoj mašini može sa sigurnošću pripisati, iako istorija nije odgonetnula ko je zapravo zaslužan, s obzirom da je nekolicina ljudi iz tog perioda imala koristi od ove mašine, koja se može porediti sa modernim računarima.

Pixabay
Pixabay

Suzan Entoni – Bila je nemilosrdna u težnji da žene dobiju jednaka prava. Pisala je, predavala i organizovala je grupe sa ciljem da žene ostvare pravo glasanja, kao i druga prava. Bila je uhapšena, u činu građanske neposlušnosti, kada je povela grupu žena na glasanje za predsedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama 1872. godine. Umrla je 14 godina pre nego što je usvojen 19. amandman, koji garantuje ženama pravo glasa.


Florens Najtingel – Više od medicinske sestre (mada je i na tom polju bila uspešna), uvela je grafičko predstavljanje u statistici (Nightingale Rose Diagram je nazvan po njoj) i bila produktivan pisac i predavač. Medicina je bila plodonosno polje za žene, među kojima se ističu Fransoaz Bare-Sinusi (kao virolog je doprinela otkriću HIV-a), Gertrude Elion (začetnik lečenja kancera i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1988. godine), Klara Barton (osnivač ogranka Crvenog Krsta u Americi) i Elizabet Blekvel - prva žena lekar u SAD.


Grejs Hoper je bila zaslužna ne samo za kreiranje programskog jezika COBOL, jednog od naprednih programskih jezika, nego je 1952. godine razvila prvi kompilator (compiler; pretvara kod u programski jezik). Ako to ne govori dovoljno o njenom doprinosu, bila je uspešna i kao admiral mornarice SAD.


Indira Gandi je postala premijer Indije 1966. godine, postavši tako druga žena na funkciji šefa države u modernoj istoriji (prva je bila premijer Šri Lanke 1960. godine - Sirimavo Bandaranaike). Indira je imala snažan uticaj na budućnost Indije, definišući mnoga politička pravila i sisteme koji su i danas u upotrebi.

Napraviti top listu bilo čega krajnje je subjektivno. Ako preferirate politiku, umetnost ili inženjering, dovršićete je različitim ljudima. Ovde je bio cilj je da se izbalansira uticaj i izazov koji su postavili radovi ovih ljudi, nezavisno od toga koliko su bili slavni, bez obzira na oblast.

U kategoriji modernih čuda:


Kevlar, materijal od koga se prave panciri je izumela Stefani Kvolek (1965). Meri Anderson je patentirala brisače za vetrobranska stakla (1903). Petsi Šerman je ko-pronalazač Scotchguard preparata (koji štite materijale od vlage i mrlja) – uprkos rezultatima na testu sposobnosti u srednjoj školi koji su pokazivali da treba da bude domaćica.


Žene su bile zaslužne za mnoge izume u domaćinstvu i odevanju, verovatno zbog toga što su to bile prve oblasti gde im je bilo dozvoljeno da se iskažu. Kares Krozbi je patentirala žičani grudnjak (1914), Žozefine Kohran- veš mašinu (1886), a Beta Graham-korektor (1956). Hemija, nauka u usponu 50-ih godina, bila je novo polje otvorenih mogućnosti za žene. 


Suština je da biti slavan i pružiti doprinos nije jedno isto. Ono što se zna o Kleopatri je uglavnom legenda, a holivudski faktori više doprinose našoj percepciji o njoj nego neproverene istorijske činjenice kojima raspolažemo. Majka Tereza nije ni izumela mnogo toga niti je bila začetnik nečeg određenog, tako da joj, bez obzira na njen humanitarni rad koji je zaista impresivan, nije mesto na ovoj listi. Kratak životni vek Erhartove je zaista bio uzbudljiv, ali je ona više začetnik (utrti put nečemu), nego inovator (usavršiti nešto sa ciljem da ima dugotrajan uticaj).


Hedi Lamar je dobitnik nagrade za najpompezniju holivudsku priču za koju se ispostavilo da je istinita, a pored toga što je bila slavna glumica, patentirala je „sistem za tajnu komunikaciju” koji je korišćen u vojsci SAD i koji je poslužio kao osnova za razvoj bežičnih komunikacija poput Bluetooth-a i Wi-Fi-a.


Kraljica Elizabeta I je imala neverovatnu autonomiju, kao jedna od prvih žena na mestu šefa države, ali njena vladavina nije ostvarila trajan uticaj. Verovatno je poslužila kao inspiracija mnogim ženama kasnijih generacija, ali se to ne može meriti sa dostignućima sa ove liste. Margaret Tačer i Hilari Klinton su takođe ličnosti iz političke istorije, ali njihove uspešne i transparentne radove, iako značajne, teško je uvrstiti u inovacije. Elison Bekdel pada na pamet zbog Bechdel testa od koga će vam zastati dah, ako nikada niste čuli za njega.


Koga biste vi dodali na listu?


Izvor: Scottbercun