Li Maizi: Žena koju kineske vlasti smatraju opasnom
youtube

Problem sa kojim se suočava kroz svoj aktivizam i zbog kog je zatvarana i saslušavana, počeo je još u detinjstvu. Li Maizi je odrasla u komunističkoj Kini u radničkoj porodici, gde se otac poštovao kao dominantna muška figura i glava porodice, a ako bi mu se suprotstavile, Li i njena majka bi bile kažnjavane batinama.  


 Li Tingting je dovoljno motivisana da se protiv njega srčano bori, uprkos preprekama koje su postavljene od strane rigidnog kineskog državnog sistema. Kada se nemio događaj odigrao, 2015. godine sa njom su istu sudbinu delile četiri drugarice i same aktivistkinje, koje su sa Li Maizi toga dana radile na istoj kampanji. Slučaj pet devojaka, koje su radi lepljenja stikera protiv nasilja ostale u zatvoru, toliko je medijski odjeknuo da je usled javnog pritiska bilo inicirano njihovo oslobađanje, a ostale su upamćene kao Feminist Five grupa. Tokom 37 dana, Li Maizi je saslušavana svakog dana, te za Vice kaže da je ispitivana i do 50 puta. 


 U to vreme, aktivistkinja je imala 25 godina. Od strane agenata je optuživana da je internacionalna špijunka, da je pretnja za državu, da se tretira kao osumnjičena za kriminal, a kineskim medijima je zabranjeno da prenose vesti vezane za njeno aktivističko delovanje. Li Tingting u to vreme pati, jer za njena dela odgovaraju i njeni bližnji. Mnogo ljudi sa kojima je sarađivala je ostalo bez posla jer su povezani sa njom, a otpušten je i njen otac. 


„Život u zatvoru je bio dobar, mnogo jednostavniji od života na slobodi. Nakon što sam puštena, morala sam ponovo da se nosim sa pritiscima od strane policije. Još uvek sam aktivna u LGBT zajednici, ali se osećam uplašeno. Svakog dana moram sebe da podsećam da nisam uradila baš ništa pogrešno.“, kaže Li Maizi za Vice. 


 Tokom ispitivanja od strane policije, prećeno joj je mnogo dužom zatvorskom kaznom, koja bi brojala od pet do čak deset godina. Kako kaže tokom intervjua za Vice, te iste noći je uhapšeno mnogo mladih feministkinja i u stanici nije bilo dovoljno soba za ispitivanje. 


 „Ljudi u Kini feministkinje vide kao žene koje narušavaju mir i sklad u društvu, što se kosi sa idejom koja se naziva Kineski san, a ona podrazumeva harmoničnu i apolitičnu državu u kojoj se ljudi ne suprotstavljaju režimu.“, izjavljuje Li Tingting za Vice. 


 Usled medijske izolovanosti u Kini, Li Maizi svoje ideje i stanje polne ravnopravnosti, pitanja nasilja nad ženama i teme prava LGBT osoba, pokreće u Americi i Velikoj Britaniji, gde je bila učesnik tribina, pisala kolumne za tamošnje medije i slično. 


Li Maizi procenjuje da se od njenog hapšenja desio i napredak, ali i nazadovanje kada su u pitanju prava žena. 


 Krajem 2015. godine u Kini je usvojen zakon o zaštiti žrtava porodičnog nasilja. Sa druge strane, javlja se povećan pritisak vlasti na aktivizam nevladinih i feminističkih organizacija.  


 Li Tingting je odgovorna za mnoge javne performanse kojima je skretala pažnju javnosti na goruće probleme društva. Bila je učesnica i pokretač čuvene šetnje tokom koje je sa još dve devojke nosila venčanice umrljane krvlju da bi ukazala na opasnost koju nosi nasilje muževa nad svojim izabranicama. Pažnju javnosti je okupiralo i zauzimanje muških toaleta od strane grupe feministkinja među kojima je bila i Li Maizi. Postojala je želja da se muškarci motivišu na brigu o ženama. S obzirom da se ispred ženskih toaleta stvaraju veći redovi, parola akcije je asocirala na cilj koji je mnogo značajniji: „Brinimo o ženama, počevši od toaleta. “. Ovom akcijom se i muškarci pozivaju da shvate potrebu zajedničke borbe za polnu ravnopravnost.

Kada je u Americi, usled razotkrivanja nasilničkog ponašanja filmskog producenta Harvija Vajnštajna, na društvenim mrežama pokrenut hešteg me too, kojim su žene ohrabrene da priznaju da su i  same bile seksualno zlostavljane, kineske vlasti su cenzurisale ovaj vid aktivnosti na internetu, uprkos njihovom viralnom karakteru širom sveta. Žene u Kini su doskočile ovom problemu uz pomoć heštega rice bunny jer ove dve reči izgovorene na kineskom zvuče identično kao verzija heštega poteklog iz Amerike.  


Slučajevi kao ovaj govore u prilog potrebi za feminizmom u Kini kada su u pitanju osnovna ljudska prava. U Kini, ali i u celom svetu potrebno je još hrabrih ljudi kao što je Li Maizi, ne bi li se situacija polako menjala u korist polne ravnopravnosti.