„Igra prestola“ i žene u njoj
pixabay

U tekstu se mogu naći spojleri, te ukoliko niste gledali seriju, a planirate, možda ipak ne bi trebalo da čitate tekst. 


U svetu GOT-a, gde je struktura društva nalik onoj srednjovekovnoj, žena služi za učvršćivanje političkih saveza i za produžetak loze muškarca kojem pripadne. Žene, ako su rođene kao pripadnice plemstva, treba da steknu lepe manire, da oblače lepe haljine, da se udaju za muškarce plemenitog roda i da donesu na svet, pre svega, muškog naslednika. Plebs uglavnom može očekivati buzdovan u glavu, spaljivanje, razapinjanje, smrt od gladi, a žene pride silovanje i odvođenje u roblje.


No, s obzirom na to da priča uglavnom prati aristokratiju, možemo reći da mnoge pripadnice plemenita roda neće do kraja ispuniti ova očekivanja. Njihovi karakteri će, sa više ili manje uspeha, biti razvijani na jedan realističan način koji će iskočiti iz koloseka dodeljenih im uloga. U zavisnosti od svojih slabosti, snage, motivacije i ambicije, svaka će razviti i ispoljiti svoju individualnost na drugačiji način, razbijajući mit o tome da su sve žene iste.

U igri moći i borbe za presto, koja je polje u kojoj su muškarci, ipak, imali dominantnu ulogu, postoje i one žene koje će pokazati snagu i spretnost, pritom ne gubeći ništa od svoje ženstvenosti. Neke druge će se, od najranijeg detinjstva, razvijati u suprotnosti prema svim nametnutim ulogama i pravilima lepog ponašanja - umesto lepih manira i ručnog veza, spretno će držati mač. S obzirom na dužinu teksta, izdvojićemo samo neke od njih.

Sersi Lanister

Ona je, premda antiheroina na prestolu, najzaslužnija što je ime njenog oca Lanistera zauzimalo značajnu ulogu na pozicijama moći. Devojački san da, bar u knjizi, postane princeza, a posle i kraljica Targarjena, ostvaren je u drugačijoj formi, naime postaće kraljica, ali kao žena Roberta Barateona i kao majka dva naslednika Gvozdenog prestola i jedne princeze. 

Foto: Chris (flickr)
Foto: Chris (flickr)

Kuća iz koje potiče je Lanister, njihov grb je lav, a njihova moć i uticaj je, u najvećoj meri, određena njihovim bogatstvom. Iako je struktura društva u priči takva da nasleđivanje ide po očevoj liniji, nije mala stvar da je grb na ogrtaču mladog princa Džofrija bio štit podeljen na pola – na jednoj strani bio je okrunjeni jelen kraljevske kuće, na drugoj lav Lanistera.


Imajući u vidu već pomenuto ustrojstvo društva, to nam nedvosmisleno govori mnogo o gordosti i oholosti kuće Lanister, ali možda bismo mogli reći, kako će to jedna druga značajna ženska uloga uzviknuti: “I žene su važne!” I zaista Sersi je i te kako bitna. Ona je kompleksni zlikovac, pre nego samo loša osoba.


Nesrećna u braku (ne bez razloga), zaštitnička u odnosu na svoju decu, beskrupolozna u igri prestola, vešto će igrati ulogu poslušne kćeri, stidljive, izuzetno lepe neveste, pokorne, ali ne i beznačajne žene, sve dok ne ostvari svoje ambicije i ne zadobije vlast. Kada se proročanstvo ostvari, a jedna druga žena pohrli ka Gvozdenom tronu, Sersi će izgubiti i život i vlast; nestaće sa pozornice kao i dotadašnji nasledni oblik monarhije. 

Deneris Targarjen

Upoznajemo je kao trinaestogodišnjakinju koju brat, kao puko sredstvo razmene, udaje za dotračkog kala ne bi li zauzvrat dobio vojsku kojom planira da osvoji sedam kraljevstava i ustoliči se na Gvozdenom tronu. Oboje pripadaju staroj dinastiji – kući Targarjena, čiji barjak je troglavi zmaj. Targarjani su krv zmajeva, potomci velikih lordova drevnog grada Valirije, i to nasledstvo јe vidljivo u njihovim ljubičastim ili indigo očima i platinasto beloj kosi.

Foto:  On Being (flickr)
Foto: On Being (flickr)

Targarjeni su venčavali braću i sestre, kako bi loza ostala čista - njihova krv je krv kraljeva. Stoga je Deneris oduvek verovala da će se udati za brata, a umesto toga postala je kalisi i upravo ta udaja za vođu čopora će je spasiti od nasilja rođenog brata. Njen lik će evoluirati od uplašene, ali razborite devojčice, koja, u jednom trenutku gubi sve bliske ljude, do žene koja, najmoćnijim oružjem, želi da zavlada svetom uspostavljajući novi poredak koji bi trebalo da bude pravedniji.


Da li zbog prevelike moći, pogrešne ideologije ili početnih predispozicija, Deneris će, ipak, završiti kao tragična ličnost. Njen pad postaće predmet polemike, jer postoje mnoge pukotine u razvoju njenog lika kao dobre osobe i potencijalno dobre vladarke, koja neočekivanim obrtom postaje svojevrsna uništiteljka i potencijalni tiranin. Nadamo se da će knjiga mnogo bolje objasniti taj psihološki prelaz.


U svakom slučaju, ona je briljantan primer da su žene podjednako sposobne za uspone i padove, koji idu sa ogromnom ambicijom i moći, kao i muškarci.

Sansa Stark

Mlada gospa visokog roda, vrlo lepa, otmena i srećna što sa jedanaest godina postaje verenica budućeg kralja Džofrija. 

„Ona je volela Kraljevu Luku: šarenilo Dvora, veliku gospodu i gospe u svili, somotu i veliki grad sa mnoštvom ljudi.”

Flickr
Flickr

Nepromišljena i naivna devojčica, kakva je u početku bila, doživljava emotivan i intelektualni rast, prolazeći kroz mnoge tragične situacije iz kojih biva uvek spašena nečijom intervencijom, ali ipak ne propuštajući da uči od vrlo veštih i manipulaciji sklonih plemića i plemkinja.


Njene pretenzije ka kraljevskoj kruni biće ostvarene u drugačijem obliku, naime postaće kraljica onda kada Severu obezbedi аutonomiju. No, iako je njen rast i razvoj nesumnjiv, ipak je vrlo diskutabilno koliko je zapravo sama zaslužna za događaje koji će joj obezbediti krunu. S jedne strane, možemo reći da je Severu dala nezavisnost koju su mnogi muškarci pre nje pokušali da ostvare i to ne gubeći ništa od svoje ženstvenosti - noseći haljine odigrala je igru bolje od mnogih muškaraca i žena od kojih je učila. S druge strane, pitanje je da li bi bilo šta od toga ostvarila da muškarci oko nje nisu to omogućili i da sami za sebe tu vlast nisu želeli.

Arja Stark

Arja, dve godine mlađa Sansina sestra, njena je sušta suprotnost. Ona prezire vez, lepe haljine, titule gospe... Njena pretenzija nije da se uda za nekog lorda ili princa, već da ovlada veštinom mačevanja i u tome pokazuje neverovatnu umešnost i spretnost.

Foto: Robert (flickr)
Foto: Robert (flickr)

Kao i Sansa, Arja pripada kući Stark, koja hiljadama godina vlada severom. Njihov grb je sivi jezovuk. Arja je izuzetna devojčica u kojoj je divlja vučja krv, poprilično svojeglava i neposlušna. Zahvaljujući sluhu, određenih članova svoje porodice, moći će da razvija svoje sklonosti i sposobnosti, koje će, kako se priča razvija, doneti konačnu pobedu nad silama većim čak i od svake borbe za presto.


Privržena svojoj porodici, vrlo često sama, zahvaljujući sopstvenim snagama i neustrašivoj odlučnosti uspeva da se izbavi iz mnogobrojnih nesrećnih situacija. Njena povremena netaktičnost i loša procena kada treba da uđe u borbu, a kada ne, posledica je njenih godina, a ne pola kojem pripada.

Dosledna sebi i svom avanturističkom duhu, nastaviće svoj put u nepoznato.

Brijena, devica od Oporja

youtube
youtube

Borbena, časna i snažnija od većine muškaraca, Brijena je često izvrgavana ruglu i podsmehu. Neretko je doživljavaju kao muškarca upravo zbog njene hrabrosti i umešnosti na bojnom polju.


Neustrašiva, pravedna i dosledna je svakako primer pravog viteštva.


Pored njih, postoji još ženskih likova koje su doprinele da sa uživanjem čitamo knjigu i/ili gledamo seriju, da se poistovećujemo sa njihovim karakterima, žalimo nad njihovim stradanjima ili da se radujemo njihovim pobedama.