Emi Neter: Matematički genije

Kada je Nemica Emi Neter želela da studira matematiku, ženama nije bilo dozvoljeno da se upišu na fakultet. Nekoliko godina kasnije, kada je uspela da dobije dozvolu za predavanje na fakultetu, nije dobila platu. I pored toga, za Alberta Ajnštajna „gospođica Neter je bila najkreativniji matematički genije koji je postojao od kada je počela viša edukacija za žene“. Smatra se začetnicom moderne algebre sa svojim teorijama prstenova i tela. Ipak, njen doprinos nauci ne odnosi se samo na matematiku – ključan je i za razumevanje teorije relativiteta.

„Kada čujete njenu priču, zapitaćete se koliko li je još mogla da doprinese nauci osoba sa takvim darom za matematiku da su joj sva vrata bila otvorena od prvog dana?“, govorila je za BBC Mejli Sanćes, profesorka fizike na Odseku za fiziku i astronomiju na Univerzitetu u Ajovi, SAD.

Bez plate

Emi Neter rođena je 1882. godine. Njen otac, matematičar Maks Neter, bio je predavač na Univerzitetu Erlangen, u Bavarskoj. Čelnici tog univerziteta govorili su da će se „uništiti ceo akademski sistem“ ako se ženama dozvoli studiranje.


Međutim, dve godine kasnije, kako je istaklo Američko udruženje fizičara (American Physical Society – APS), Neterova je bila jedna od dve studentkinje kojima je bilo odobreno da se upišu na taj fakultet, ali nije imala ista prava kao i ostali studenti. Bilo joj je dozvoljeno samo da sluša predavanja i to pod uslovom da joj profesori dozvole da uđe u salu. „Ipak, to je bilo dovoljno da diplomira 1903. godine, i da se kvalifikuje za dobijanje profesorske licence“, navodi Majkl Lusibelja, autor biografije o Emi Neter, koja je izdata od strane APS-a.


„Sledeću godinu provela je studirajući na Univerzitetu u Getingenu, ali se vratila na Erlangen kada je Univerzitet konačno ukinuo restrikcije protiv studentkinja, i 1907. završila disertaciju o invarijantama za bikvadratne ternerne oblike“, kaže pisac.


Uprkos tome što je Univerzitet načinio korak napred dozvolivši ženama da studiraju, one i dalje nisu imale mogućnost da dobiju bitnije pozicije na fakultetu. „Neterova je predavala na Erlagenu narednih sedam godina bez plate, a nekada je menjala i svog oca“, naglašava Lusibelja.


„Mi smo univerzitet, a ne sauna“


Veliki nemački matematičar, David Hilbert, pokušao je 1915. godine da je dovede na Univerzitet u Getingenu, ali su se njegove kolege sa odseka za matematiku tome protivile. „Šta će misliti naši vojnici kada se vrate na fakultet i shvate da će se od njih tražiti da uče od jedne žene?“, jedan profesor se protivio predlogu. Hilbert mu je odgovorio: „Ne znam zašto je pol kandidata presudan kod prijema za posao. Mi smo univerzitet, a ne sauna“.

Emi Neter je odrasla u bavarskom gradu Erlangen (commons.wikimedia)
Emi Neter je odrasla u bavarskom gradu Erlangen (commons.wikimedia)

Neterova je morala da drži časove pod imenom Hilbert naredne četiri godine bez bilo kakve nadoknade. Lusibelja objašnjava da se Hilbert nadao da bi njeno iskustvo i znanje o „teoriji invarijanti (brojevi koji ostaju konstantni, iako se njima upravlja na različite načine) moglo da dovede do uspona opšte teorije relativiteta Alberta Ajnštajna, koja je, čini se, kršila zakon očuvanja energije“.

Neterina teorema

Neterova je razvila teoremu koja je ključna za razumevanje elementarnih čestica i kvantne teorije polja. Ukratko rečeno, „pomogla je u razumevanju savremene fizike“, govorio je za BBC Manuel Losano Lejva, profesor atomske i nuklearne fizike na Univerzitetu u Sevilji.


„Kada je Ajnštajn video Neterin rad vezan za invarijante, napisao je Hilbertu: 'Zadivljen sam činjenicom da se takvi problemi mogu razumeti na tako opšti način. Stari knjiški moljci Getingena mogli bi uzeti par lekcija kod gospođice Neter. Vidi se da zna šta radi'“, naglašava se u APS-ovoj biografiji Neterove.


Profesor Losano Lejva, koji je 30 godina predavao studentima u Španiji, pomoći će vam da lakše razumete ovu teoremu. „Konceptualno, teorema je veoma jednostavna, a matematički gledano veoma komplikovana. Radi se o uspostavlja veze između simetrije i nepromenjenih veličina“, navodi profesor.


Pitanjem „Šta je simetrija?“, započinje: „Zamislite da imam čašu vina u ruci i da vam kažem da zatvorite oči. Dok ih držite zatvorene, okrećem čašu oko njene ose, a potom vam kažem da ih otvorite. Sigurno nećete primetiti da li se pomerila ili ne. Međutim, ako je to okretanje koje napravim normalno na tu osu, to jest, ako napravim krug čašom i kažem vam da otvorite oči, primetićete da je došlo do neke transformacije, da se nešto desilo čaši. To znači da je čaša simetrična u odnosu na rotacije u relaciji sa osom, a asimetrična je u odnosu na rotacije u drugoj osi“.

pixabay
pixabay

„Sada razmislite“, objašnjava profesor, „da ceo svet zna da se energija ne stvara i ne uništava, već da se transformiše – to se naziva nepromenjena veličina“. Profesor uzbuđeno dodaje: „To što je Emi Neter uradila je u stvari uspostavljanje veza između simetrije jednog sistema i fizičkih veličina koje ostaju nepromenjene, a te veličine predstavljaju osnovno sredstvo prilikom planiranja i rešavanja problema u fizici. Ovo se tiče svih sistema u fizici, od planetarnog sistema do kristala i metala. Svih sistema!“.

Najlepša teorema na svetu

Teorema kreirana od strane nemačke naučnice dobila je veliki broj prideva, od kojih nisu svi bili loši. „Nazivaju je najlepšom teoremom na svetu, ne samo zbog pitanja simetrije, već zato što ima ogroman matematički i računski potencijal“, naglašava Losano. „Moji studenti su ostajali zadivljeni kada sam im je objašnjavao, zašto su posledice velike, iako je to matematički teško formulisati“, kaže on, i dodaje da „kao fizičari, ovoj ženi dugujemo mnogo“.


Njegovo mišljenje deli i profesorka Sanćes iz SAD-a: „To je jedna veoma elegantna teorema, ima lepotu koncepta simetrije, što su principi i fizike“.

Kampus Emi Neter (commons.wikimedia)
Kampus Emi Neter (commons.wikimedia)

Losano Lejva navodi: „Kada sam prvi put saznao za ovu teoremu, zaljubio sam se u njen koncept. Moj profesor je održao divan čas o tome kako je to bio najelegantniji princip u fizici. Sada kada ja predajem tu materiju na fakultetu, svaki put postanem emotivan kada držim čas o njoj. Ovo je jedna od tačaka gde se fizika i matematika spajaju na veoma lep način“. On dalje dodaje: „Ono što mi profesor nije rekao tog dana, bilo je to da je Neterina teorema napisana od strane Emi Neter. Nikada mi nije rekao da je to bila žena, što sam saznao tek nekoliko godina kasnije kada sam pisao doktorat“.

Neterini dečaci

Na kraju Prvog svetskog rata došlo je do nekih promena vezanih za prava žena u Nemačkoj. Lusibelja priča: „Neterova je 1923. godine primala malu platu na Getingenu. Međutim, nikada nije dobila profesorsku titulu“. Većina studenata matematike bili su muškarci, koji su bili poznati kao „Neterini dečaci“.


Sa pojavom nacizma u Nemačkoj, Neterova je morala da napusti akademski život u svojoj zemlji zbog donošenja zakona na osnovu koga su otpuštani Jevreji sa državnih položaja i sa univerziteta. Tako je i Neterova bila otpuštena sa Getingena. „Prvo je počela da predaje studentima u svojoj kući, ali na kraju je bila primorana da napusti Nemačku, zajedno sa ostalim akademicima Jevrejima”, objašnjava Lusibelja.


Otišla je u SAD gde je nastavila svoj akademski život na Brin Mor koledžu u Prinstonu, kao i na Institutu za napredne studije tog grada. Godine 1953, otkriven joj je tumor na karlici. Operisala se, i mada je intervencija bila uspešna, četiri dana kasnije umrla je zbog komplikacija. Imala je 53 godine.

Pismo Alberta Ajnštajna u čast Emi Neter povodom njene smrti

Delovi pisma koje je napisao i poslao Albert Ajnštajn novinama The New York Times 1. maja 1935. godine:


„Prema mišljenju najkompetentnijih matematičara, gospođica Neter je bila najkreativniji matematički genije koji je postojao od kada je počela viša edukacija za žene. Na polju algebre, u kome su se vekovima okupljali najtalentovaniji matematičari, ona je otkrila metode koje su se pokazale od ogromnog značaja za razvoj aktuelne generacije mladih matematičara.


Čista matematika je, na svoj način, poezija logičnih ideja.


Rođena u jevrejskoj porodici, koja se isticala zbog ljubavi prema učenju, Emi Neter, uprkos naporima velikog matematičara Hilberta iz Getingena, nikada nije dobila akademsku poziciju koju zaslužuje u svojoj zemlju, ali ipak je bila okružena studentima i istraživačima u Getingenu koji su već postali ugledni profesori i istraživači. Njen nesebičan i značajan doprinos tokom dugog niza godina bio je 'nagrađen' otpuštanjem od strane novih vladara Nemačke, koji ju je koštao toga da održi jednostavan stil života i mogućnost da nastavi svoje matematičke studije.


Njeni prijatelji, vizionari nauke u SAD-u, imali su sreće da su mogli da izvrše neophodne pripreme sa koledžom Brin Mor i Prinstonom kako bi ona mogla da dobije priliku da do kraja svog života u toj zemlji upozna ne samo kolege koje su cenile njeno prijateljstvo, već i zahvalne učenike, čiji je entuzijazam učinio da njene poslednje godine budu srećne, i možda najplodnije u karijeri.”


IZVOR: BBC