Zašto je kupovina nalik na drogu?
Pixabay

Taj osećaj - svi ga znamo. Adrenalin nam skače i žudimo za tim pri samoj pomisli. Treba nam nova doza. Toliko nam je blizu, ne možemo da se zaustavimo – i to je to, kupujemo.

Za neke od nas, znaci na kojima piše 50% sniženja, samo danas i slično, ne razlikuju se mnogo od okidača drugih vrsta zavisnosti - osećaj kada uzmemo nešto na sniženju ne razlikuje se od zavisnosti od alkohola, droge ili čak hrane, kažu terapeuti.

Čak i oni kojima nije dijagnostikovan opsesivno-kompulzivni poremećaj kupovine mogu da dožive slično uzbuđenje. Zbog toga je čak i običnom kupcu teško da se kontroliše na kasi.

Kako stručnjaci kažu, o kupovini zapravo odlučujemo u sekundi, bez mnogo razmišljanja. Ne primenjujemo uobičajeni proces vaganja ishoda kada je u pitanju privlačnost cene na etiketi. Ovakve vrste emotivnih odluka donose se nesvesno, a uzrokovane su strukturom ljudskog mozga.

U trenutku kada nešto kupimo, osećamo se dobro i obuzima nas nalet pozitivnih emocija. Međutim, kasnije, kao i zavisnicima od droge ili alkohola, jak osećaj krivice nakon prepuštanja zadovoljstvu može nam otežati oporavak. Treba nam još. Moramo da kupimo još. Moramo opet da uzmemo našu dozu. Moramo da se vratimo po još.

Iako ovo sve deluje kao da je van naše kontrole, ne mora tako da bude. Od ključnog je značaja da shvatimo šta se tačno dešava kada se želja za kupovinom rađa.

Uzbuđenje koje lov donosi

Ulazak u našu omiljenu radnju ili prijavljivanje na naš najdraži sajt za kupovinu je katalizator. Stručnjaci kažu da ova radnja sama po sebi govori našem telu da bi trebalo da počne da proizvodi veću dozu dopamina, neurotransmitera u mozgu koji čini da nam kupovina i potraga za zadovoljstvom i nagradom prija. Kupovina je poput potrage za blagom, a potraga nas sama po sebi motiviše.

Većina onoga što sledi nalazi se van domena racionalnog odlučivanja koje uvek primenjujemo – one vrste odlučivanja koja nas sprečava da budemo aljkavi na poslu ili nas tera da dva puta razmislimo o brzoj vožnji. Većina nas provede manje od sekunde u razmišljanju da li treba nešto da kupi ili ne. U toku tog naleta, javlja se skok u amplitudi moždanih talasa, kao i emotivna vezanost za neki određen proizvod.

Ove impulse uglavnom pokreću naša prethodna iskustva sa određenim brendovima – što i jeste tajna efikasnog marketinga - ili činjenica da su nam zapali za oko artikli koji se već nalaze na našoj listi želja.

Savet: ukoliko znate da ne možete da kontrolišete svoju strast prema patikama, ne ulazite u radnju ukoliko vam zaista nije potreban novi par.

e_commerce_402822_1920.jpg

FOTO: Pixabay

Prema rečima jednog američkog terapeuta, većina nas uglavnom nije zavisna o stvarima koje kupuje. Naprotiv, proces kupovine je ono što postaje loša navika koje ne možemo da se rešimo, isto kao što ne možemo da se otarasimo poremećaja u ishrani, droge ili alkohola. Osećaj blagostanja rađa se onda kada kao kupci počinjemo da razmišljamo o tom događaju, što često činimo danima ili čak nedeljama pre odlaska u samu prodavnicu.

Borba sa unutrašnjim porivima

Zbog sniženja - poput onih za Crni petak (Black Friday), dan povoljnih cena u SAD i širom sveta – može nam biti naročito teško da ostanemo na distanci. Za vreme sniženja, autonomni obaveštajni sistem našeg tela refleksivno preuzima kontrolu nad nekim organima, što dovodi do pojačane reakcije u telu.

EU%20OM.gif

Strah od toga da ćemo propustiti da nešto kupimo čini da se u nama probudi takmičarski duh, zbog kojeg teško kontrolišemo impulse i kupujemo samo da to nešto ne bi kupio neko drugi pre nas. Nasuprot tome, dok neki žele da se nadmeću, kod drugih dolazi do slabijih otkucaja srca i oni kupovinu doživljavaju kao opuštanje i beg od svakodnevnih problema.

Sigurnost nije u brojkama

Mislite da će prijatelji sa kojima idete u kupovinu ublažiti vašu zavisnost? Naprotiv, društvo prijatelja još više nas mami da kupujemo. Prisustvo prijatelja, sretanje drugih prodavaca u radnji ili čitanje onlajn komentara, čini da osećaj povezanosti postaje jači, što olakšava proces kupovine, čak iako osećamo trunku neodlučnosti.

Toga nismo ni svesni. Najčešće se ove promene manifestuju kroz moždane talase i uvećane zenice, a ređe kroz ubrzane otkucaje srca ili napetost mišića. Ima nade.

Za početak, treba da se nateramo da izbegavamo radnje, kao što bismo izbegavali kafane onda kada želimo da prestanemo da pijemo. Osim toga, umesto da prvo pogledamo cenu, stručnjaci preporučuju da je uvek bolje da je pogledamo nakon što se zainteresujemo za proizvod, kako bismo smanjili želju za njim.
Ukoliko kupujemo onlajn, ne treba da prvo biramo odeljke na kojima je sniženje. Stručnjaci takođe preporučuju da se smirimo i počnemo logički da razmišljamo o celoj situaciji.

I ne zaboravimo, osećaj griže savesti uvek će uslediti nakon opsesivno-kompulzivne kupovine.


IZVOR: BBC