Šta krije Pikasova soba?

FOTO: Facebook

Naučnici i stručnjaci za umetnost otkrili su skrivenu sliku ispod jednog od prvih remek dela Pabla Pikasa, Plava Soba. Koristeći napredak u infracrvenoj slici, otkrili su čoveka sa leptir mašnom i licem oslonjenim na ruci. Sada se konzervatori u Filips kolekciji u Vašingtonu nadaju da će odgovoriti na jednostavno pitanje: ko je on?

To je zagonetka koja podstiče nova istraživanja o slici iz 1901. godine, stvorenoj rano u Pikasovoj karijeri - tokom njegovog rada u Parizu, na početku perioda osobeno plavog subjekata melanholije.
Kustosi i konzervatori obelodanili su njihovo otkriće prošle nedelje. Tokom poslednjih pet godina stručnjaci iz Filips kolekcije, Nacionalne galerije umetnosti, Kornel univerziteta i Vintertur muzeja u Delaveru razvili su jedan jasniji lik na tajanstvenoj slici ispod površine. To je portret nekog nepoznatog čoveka u vertikalnoj kompoziciji naslikan od strane jednog od najvećih umetnika 20. veka.

„To je zaista jedan od onih momenata koji čini ono što radite stvarno posebnim,“ rekla je Patricija Favero, konzervator u Filips kolekciji koja je sastavila najbolju infracrvenu sliku čovekovog lica do sada. „Druga reakcija je bila, pa, ko je to? I dalje radimo na otkrivanju odgovora na to pitanje.

The_Blue_Room_011.jpg

FOTO: The Guardian

Godine 2008. unapređena infracrvena slika otkrila je po prvi put čovekovo bradato lice oslonjeno na ruci, sa tri prstena na prstima. On nosi sako i leptir mašnu. Tehnička analiza potvrdila je da je skriveni portret bio Pikasov rad koji je verovatno naslikao neposredno pre Plave sobe, rekli su kustosi. Nakon što je portret otkriven, konzervatori su za dalje uvide koristili drugu tehnologiju za skeniranje slike.

Konzervatori su dugo sumnjali da je možda nešto ispod površine Plave Sobe koja je deo Filips kolekcije od 1927. godine. Potezi četkice na delu očigledno se ne podudaraju sa kompozicijom koja prikazuje ženu koja se kupa u Pikasovom studiju. Jedan konzervator je izneo zapažanje u pismu iz 1954. godine o čudnim potezima četkice, ali tek 1990-ih je rendgenom otkriven nejasan lik nečega ispod slike. Ipak, nije bilo jasno da je to portret.

„Kada je on imao ideju, znate, morao je da prione i realizuje je,“ rekla je kustos Suzan Berends Frenk otkrivajući da je Pikaso užurbano preko nje naslikao drugu celovitu sliku. Nije mogao da priušti da nabavi nova platna svaki put kada je imao ideju koju je želeo da sledi. Ponekad je radio na kartonu, jer je platno bilo mnogo skuplje.“

Stručnjaci istražuju ko ovaj čovek može biti i zašto ga je Pikaso naslikao. Oni su isključili mogućnost da je to bio autoportret. Jedna moguća ličnost je pariski trgovac umetninama, Ambroz Volard, koji je 1901. godine bio domaćin prve Pikasove izložbe. Ali, nema dokumentacije niti indicija ostavljenih na platnu, pa se istraživanje nastavlja.

Infrared_image_show_the_m_001.jpg

FOTO: The Guardian

Favero sarađuje sa drugim stručnjacima u skeniranju slike multispektralnim snimkom i mapiranjem talasima rengenske fluorescencije da bi otkrili i mapirali boje skrivene slike. Voleli bi da ponovo naprave digitalnu sliku približnih boja koje je Pikaso koristio.

Za 2017. godinu kustosi planiraju prvu izložbu usredsređenu na Plavu sobu kao uticajno delo u Pikasovoj karijeri. To će ispitati otkrivanje portreta čoveka ispod slike kao i druga Pikasova dela i njegovo angažovanje sa drugim umetnicima.
Za sada, Plava soba je na putu za Severnu Koreju do početka 2015. godine dok se istraživanje nastavlja.

Skrivene slike su pronađene i ispod drugih Pikasovih važnih slika. Tehnička analiza Života u Klevelend muzeju umetnosti otkrila je da je Pikaso značajno prepravio kompoziciju slike. A konzervatori su pronašli portret čoveka sa brkovima ispod Pikasove slike Žena koja pegla u Gugenhajm muzeju na Menhetnu.

Doroti Kosinki, direktor Filips kolekcije, rekla je da novo saznanje o Pikasu i njegovoj preradi mogu biti otkriveni kroz „haj-tek“ saradnju među muzejima.
„Naša publika je gladna ovoga. To je vrsta detektivskog rada. To im daje prilaz koji smatram da obogaćuje, možda dodaje tajanstvenosti, dok im dozvoljava da budu deo sastavljanja slagalice,“ rekla je. „Što više smo u stanju da razumemo, veća je naša zahvalnost na njenom značaju u Pikasovom životu.“

Izvor: The Guardian