Pet dana odmora - mesec dana zdravlja

FOTO: Pixabay

Ono što je opštepoznato jeste da nam prijaju slobodni dani. Međutim, ono što možda niste znali jeste da nekoliko dana relaksacije i uživanja pozitivno utiče na naš DNK. Istraživanje koje je nedavno sprovedeno potvrđuje da samo pet dana odmora od posla umnogome umanjuje stres, povećava vitalnost, ojačava naš imunološki sistem (koji nas brani od virusa i bakterija), i najbolje od svega, usporava proces starenja.

Ovu studiju je izvela grupa psihijatara i genetičara Kalifornijskog Univerziteta i Harvardske Medicinske škole, a rezultati su objavljeni u časopisu Translational Psychiatry. Kako bi došli do rezlutata, eksperti su angažovali volontere koji su periodično podnosili izveštaje o svom raspoloženju i osim toga, radili analize krvi pomoću kojih su stručnjaci merili nivo stresa i stanje imunološkog sistema. Po njihovim rečima, testovi su pokazali da odmor u velikoj meri utiče na skup gena odgovornih za mentalno zdravlje i proces starenja. Takođe, dokazano je da su stres i odmor spoljni faktori koji imaju efekat na molekularnom nivou.

Dobra vest je da, ako želite da ostanete dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja, nije potrebno da se izolujete od spoljašnjeg sveta na duži period, već je dovoljno manje od nedelju dana odmora kako biste napunili baterije i ostali dobrog zdravlja tokom celog meseca. Takođe, ono što ističu istraživači jeste da ukoliko to vreme odmora posvetite meditaciji, vaš organizam će vam biti itekako zahvalan i produžiće vreme odmornog stanja na čak 10 meseci.

Analize pokazuju da geni koji imaju udela u stresu, posle perioda odmora ublažuju svoju aktivnost. Na isti način funkcionišu i geni povezani sa degenerativnim bolestima (kao što su demencija ili Alchajmer) i oni povezani sa bolestima starenja (dijabetesom, kardiovaskularnim problemima, nekim tipovima raka). Ono što je bitno napomenuti jeste da spoljašnji uslovi ne modifikuju genetski kod, nego način na koji se ispoljavaju geni, tj. utiču na to da li će se aktivirati ili ne.

Nauka koja se bavi istraživanjem spoljašnjeg uticaja na DNK zove se epigenetika. Ova nauka menja pristup genetici. Do ovog pristupa, ćelije su posmatrane kao pasivni čitaoci uputstva za upotrebu genetskog koda, koji im diktira kako da se ponašaju. Nova nauka, epigenetika, menja ovaj striktni model fleksibilnijim modelom, gde se uputstvo čita sa mnogo fusnota (spoljašnjih uticaja) koje menjaju značenje reči ili čitave paragrafe.

Meditacijom protiv starenja

meditacija_01_2017.jpg

FOTO: Pixabay

Još jedan faktor koji istražuje isti tim naučnika jeste dužina telomera (krajevi hromozoma koji čine našu DNK, koji se skraćuju starenjem) i aktivnost enzima telomeraza (koji je zadužen za te produžetke). Ispostavilo se da su najbolje vrednosti ovih faktora kod ljudi koji se bave meditacijom, pogotovo kod onih koji je upražnjavaju svakodnevno, što vodi do zaključka da upravo ove vežbe mogu biti saveznik u borbi protiv starenja. Stres je jedan od uzroka koji najviše skraćuje telomere i ubrzava proces starenja. Međutim, moguće je donekle sprečiti skraćivanje telomera, ukoliko se donesu značajne i trajne promene u životu.

Giljermo Fouse, profesor psihologije na Univerzitetu u Madridu, insistira na primeni pravila osam sati: osam sati posla, osam sati odmora i osam sati sna. Neophodno je isključiti se kako biste napunili baterije i nastavili sa svakodnevnim aktivostima. Takođe, po njegovom mišljenju, meditacija, joga, čak i jedna nedelja u spa centru, nisu univerzalni recept za odmor za svakoga. Drugim rečima, svako ima drugačije potrebe za odmor i relaksaciju. Za one koji vode neaktivan stresan život, prepoučuje se aktivan odmor, a za one koji previše razmišljaju, meditacija. Psiholog je siguran u to da ukoliko uzimamo periodične kraće odmore, ne samo da ćemo biti boljeg fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja već ćemo takođe imati bolje postignuća. Diskonekcija nas priprema za bolje reagovanje, i u smislu zdravlja, i u smislu profesionalnog učinka.

Stručnjaci se slažu da ne važi isti antistres plan za sve i predviđaju da će saznanje o tome kako okruženje utiče na naše gene pomoći da u budućnosti znamo kakav nam je odmor potreban i kada ima najviše koristi. Do tada, iskoristite te odmore, vaši geni će vam biti zahvalni.


IZVOR: El Pais