Ovo su najveći tehnološki krahovi u istoriji

FOTO: Flickr

Slogan „Propadni brzo, propadni često“ ne ostavlja mesta sumnji, a Samsung je upravo isprobao ovu ideju pustivši u prodaju najnoviju verziju telefona, Galaxy Note 7, koji su ubrzo i povukli sa tržišta, a potom i prestali da proizvode.

Međutim, ovo je samo jedno od mnogih tehnoloških razočaranja, iako su neki više potresli javnost, a neki manje. U nastavku ćemo vas podsetiti na neke tehnološke krahove, kao i na to zbog čega su doživeli neuspeh na tržištu.

Microsoft Zune

Neki analitičari tvrde da je neuspeh ove linije medija plejera bio očekivan. Kada se pojavio na tržištu, kritike su bile neumoljive. Celo iskustvo je prijatno, kao što je prijatno kada vam vazdušni jastuk eksplodira u lice. Izbegnite ove proizvode – to je moja opšta preporuka. (...) Ovaj proizvod je toliko apsurdan i tako imun na uspeh da skoro da izaziva sažaljenje.

Ovo su neki od komentara koje su dnevne novine Čikago San-Tajms uputile liniji Microsoft medija plejera Zune krajem 2006. godine, ubrzo nakon što je puštena u prodaju u Sjedinjenim Državama (jedinom tržištu na kome je isprobana).

Izvršni direktor kompanije Microsoft, Robi Bah, koji je bio zadužen za nastanak ovog medija plejera, nekoliko godina kasnije ga je definisao kao grešku koja je bila rezultat loše marketinške strategije i dominacije kompanije Apple u muzičkoj industriji. Iskreno govoreći, uređaj kojim je kompanija Bil Gejtsa želela da se nadmeće sa iPod uređajima je bio propast prodaje. Godine 2011, Bil Gejts je objavio da kompanija prestaje sa njegovom proizvodnjom.

Google Wave

Drugi primer tehnološkog neuspeha je Google Wave koji, prema izjavama predstavnika kompanije Google, „nije dobro prihvaćen od strane korisnika“. Jedna od Gugl alatki, koja je predstavljena 2009. godine sa idejom da na revolucionaran način promeni način komunikacije među ljudima, na tržištu je izdržala jedva godinu dana.

Možda je način na koji je tehnološki gigant predstavio ovu uslugu bio presudan za njegov krah, budući da su mnogi mislili da je namenjen samo korisnicima sa višim tehnološkim znanjem, dok drugi kažu da je čitav koncept bio previše komplikovan: dopisivanje pomoću brzih poruka, dokumenata, crteža, kalendara i lista obaveza stvaraju različite interaktivne „talase“, dok su društvene mreže mnogo jednostavnije za korišćenje. Ili smo se možda samo previše navikli na njih...

4013795522_d2a98edca9_z.jpg

FOTO: Flickr

Mac Cube

Uprkos brojnim tehnološkim postignućima kompanije Apple, iza simbola zagrižene jabuke kriju se i neki neuspesi. Jedan od najvećih krahova ove kompanije je Power Mac G4 Cube (2000-2001) koji nije dobio podršku publike kojoj je prvenestveno bio namenjen – internet profesionalcima i dizajnerima.

Proizvodnja ovog računara je trajala svega godinu dana, a iako je njegov dizajner Džonatan Iv dobio brojne nagrade za prelep dizajn stekavši popularnost, iako se i danas izlaže u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku (MoMa), završio je kao propast kompanije. Njegova cena, viša od 1.500 američkih dolara, može biti jedan od razloga.

Virtual Boy Nintendo

„Ovaj proizvod je dokazao da i najveće tehnološke kompanije mogu da pogreše“, kažu stručnjaci. Može se reći da je Virtual Boy krah krahova japanske kompanije. U skladu sa tim, časopis Tajm (Time) ga je opisao kao „jedan od najgorih izuma ikada“. Dve decenije nakon što je predstavljen javnosti postao je kolekcionarski predmet.

EU%20OM.gif

Bez sumnje, kompanija video-igara je otišla korak napred u odnosu na svoje vreme stvorivši ideju o uređaju virtuelne stvarnosti za tržište koje još uvek nije bilo spremno, sa neobičnim specifikacijama i neudobnim dizajnom koji je, bukvalno, izazivao glavobolju. U današnje vreme, drugi tehnološki giganti pokušavaju da ožive ovaj uređaj uz pomoć virtuelnih naočara, kao što je proizvod kompanije Google – Google Cardboard. Da li će u tome uspeti, pitanje je.

Zip diskete

Još jedan veliki neuspeh su i Zip jedinice, uređaji spoljne memorije koji su izašli u prodaju devedesetih godina XX veka, u pokušaju da zamene diskete od 3,5 inča. Bile su skupe, imale su previše grešaka, a na kraju su zastarele i nestale sa tržišta.

5375722714_f550426576_o.jpg

FOTO: Flickr

Mnogi korisnici su se žalili, ali njihov proizvođač (Iomega) je tvrdio da je problem to što ih vlasnici nepravilno koriste. Na kraju ga je potpuno zamenila USB memorija smanjene površine, praktična i pre svega, ekonomična.

Mini disk Sony

Ovo je jedan od onih inovativnih uređaja koji nikada nije uspeo da napreduje na tržištu i koji je otišao u istoriju kao pokušaj kompanije Sony da prebaci kasete u digitalni format i da se takmiči sa kompakt diskom (CD), a kasnije i optičkim diskom (DVD). Mini disk očigledno nije ostvario željeni uspeh, uprkos tome što je dozvoljavao snimanje 80 minuta muzike, čak i brisanje i ponovno nasnimavanje.

Jedino u Japanu je uspeo da ostvari uspeh, ali je zato imao velikih problema da osvoji ostala svetska tržišta. Pre svega, nije bilo lako naći kompatibilne uređaje, a ni mali broj diskova odgovarajuće veličine koji su pušteni u prodaju nije pomogao u njegovom širenju na tržištu. Međutim, iako nije postao popularan, neki novinari ga još uvek koriste.

Sega Dreamcast

Listu najvećih tehnoloških neuspeha završavamo neshvaćenim uređajem koji se zove Sega Dreamcast. Radi se o dobroj video-konzoli koja se u početku dobro prodavala, ali koja je vrlo brzo prestala da bude zanimljiva potrošačima. Bila je jedna od najnaprednijih mašina za video-igrice koja je svojim pojavljivanjem na tržište krajem devedesetih godina u velikoj meri uticala na njihov dalji razvoj.

1936689896_a3995ab994_z.jpg

FOTO: Flickr

Međutim, od prvih dana je bila osuđena na propast, budući da, u skladu sa nesuglasicama između kompanija, nije sadržala nijednu sportsku igricu (EA Sports), pa je počela da slabi kada su konkurentne kompanije (Nintendo, Microsoft i Sony) počele da „dižu prašinu“. Nakon samo godinu i po dana, Xbox i Playstation su ga izbacili sa tržišta.


IZVOR: BBC Mundo