Mikroorganizmi: skriveni život ispod površine Zemlje
Pixabay

U najnovijoj studiji međunarodnog tima naučnika iz projekta Deep Carbon Observatory objašnjeno je da podzemnu biosferu čini između 15 i 23 milijarde tona mikroorganizama. Raznolikost vrsta koje nastanjuju unutrašnjost Zemlje može se porediti sa Amazonom ili Galapagosom. Oni žive bez obzira na ekstremnu temperaturu, mrak, jak pritisak i ograničene resurse. 


Istraživači su koristili uzorke iz bušotina dubokih preko pet kilometara, ali i iz podvodnih bušotina, kako bi konstruisali modele ekosistema i proverili koliko ugljenika organskog porekla ima u unutrašnosti Zemlje. Zaključili su da se 70 odsto Zemljinih bakterija i arheja nalazi upravo ispod njene površine. 


Pixabay
Pixabay

Interesantna je činjenica da je život na Zemlji rasprostranjeniji nego što se to golim okom može opaziti. Samo na koži jednog prosečnog čoveka okupljeno je oko bilion bakterija, a unutar njega krije se daleko veći broj. Uloga mikroorganizama je veoma raznolika, oni su najčešće korisni, ali mogu biti i smrtonosni.


Prema Elementarijumu, u ljudskom telu ne samo da postoji više mikroba nego ljudskih ćelija, već su njihovi geni većim delom zaslužniji za funkcionisanje našeg organizma, od nas samih. Planeta je njihova, a mi smo tu samo zato što nam oni to dozvoljavaju. Može se to gledati i ovako – vi bukvalno nikada, ni u jednom jedinom momentu, niste sami.


Još interesantnija činjenica je da je život ’ispod’ zemlje šarenolik. U knjizi „Kratka istorija bezmalo svačega“ Bila Brajsona, navodi se da su još tokom dvadesetih godina, dva naučnika sa Čikaškog univerziteta, objavili da su iz bušotina nafte izolovali vrste bakterija koje su živele na dubinama od 600 metara. Ta zamisao je odbačena jer se smatralo da tamo nema ničega od čega bi se moglo živeti – pedeset godina se smatralo da su njihovi uzorci bili kontaminirani površinskim mikrobima.


Danas je uz pomoć savremene tehnologije, bušilica koje prodiru duboko ispod Zemljine kore i vrlo preciznih mikroskopa, olakšano preciznije upoznavanje i identifikovanje podzemlja. Sada znamo da postoje mikrobi koji žive duboko u Zemlji i nemaju mnogo veze sa nama poznatim i bliskim organskim svetom.

Pixabay
Pixabay

Na svega 2,5 kilometra ispod površine, otkriveni su organizmi koji se tu nalaze milionima godina i koji uopšte ne zavise od Sunčeve energije. Takvi organizmi su metabolički aktivni, ali u zastoju, sa manje energije od one za koju smo mislili da je potrebna za život. Metanogene arheje su pronašle način da stvaraju metan, koji koriste kako bi zamenile ili popravile određene delove tela. Neki od mikroorganizama su praktično neuništivi.

Ukupna zapremina podzemne biosfere je prema procenama veća od dve milijarde kubnih kilometara i očekuje se da će se u budućnosti povećavati. Naučnici pokušavaju da pronađu granicu preko koje nema života. Ipak,  ispostavilo se da, što dublje kopaju, više života pronalaze. Trenutni maksimum je 122 stepena, ali se pretpostavlja da će rekord biti oboren novim istraživanjima uz pomoć sve preciznijih i sofisticiranijih instrumenata.

Pixabay
Pixabay

Digitalno doba dalo je čoveku intenzivni zamah entuzijazma i samopouzdanja. Čini nam se da znamo mnogo, da nam svet staje u dlan, ali i pored izvanrednih tehnoloških postignuća i naučnih otkrića, Zemlja je i dalje puna misterija.


Bogati život mikroorganizama odvija se pod našim tlom, na nama – u nama, u morima, u svemiru. Neki od njih opstaju u nuklearnim reaktorima, mogu da žive i po nekoliko miliona godina, oni imaju ’supermoći’ poput heroja iz stripova i filmova, a mi smo tek kroz špijunku provirili u njihov svet.   

Izvor: National Geographic