Kultura gramofonske ploče u 21. veku
Bargain hunter - Clem Onojeghuo // Unsplash

Vrhunac karijere ploče doživljavaju od dvadesetih do osamdesetih godina prošlog veka, nakon čega potražnja za njima naglo nestaje. Kompakt diskovi su videli svetlost dana i preoteli muzičko tržište, samo da bi ga dalje predali internet striming servisima koji su već godinama univerzalno korišćeni i često besplatni.


Danas, doduše, mnogi stručnjaci i ljudi iz industrije tvrde da gramofonska kultura nikada nije u potpunosti iskorenjena, već da je njeno prisustvo prosto bilo manje u određenim vremenskim periodima. „Vinil praktično nikada nije prestao da se proizvodi i prodaje, pre svega zahvaljujući DJ-vima i DJ-kulturi. Masovan povratak proizvodnje i potrošnje vinila beleži se poslednjih petnaestak godina, a posebno poslednjih 6-7 godina“, rekla je Jovana Jaramaz, PR i menadžer događaja Leila Recordsa, uspešne beogradske prodavnice ploča.

Record player -  Dmitry Bayer // Unsplash
Record player - Dmitry Bayer // Unsplash

Zbog čega je ploča i dalje na tržištu?

„Više je razloga zašto je ova tehnologija, stara preko 100 godina, „preživela“ tehnološku, a pre svega digitalnu revoluciju: otpor suviše brzom i površnom načinu života, opšte interesovanje za retro tendencije, povratak posvećenom konzumiranju muzike, kao i prirodnom i organskom kvalitetu zvuka, želja za posedovanjem trajnih vrednosti (s obzirom da gramofonske ploče po pravilu vremenom dobijaju na vrednosti), ali i „hajp“ faktor – posedovanje i konzumiranje vinila je postalo veoma moderno i prestižno“, dodala je Jovana.


Doba digitalizacije istovremeno je doba besplatne i lako dostupne muzike, tako da se potreba za kupovinom analognih formata u jednom periodu gotovo potpuno gubi. Međutim, upravo je osećaj svojine ono što ističe ploču, a zbog svojih dimenzija, estetike i načina pakovanja, ona ima posebnu draž.


Ploče omogućavaju da muzika na neki način bude opipljiva, što nije slučaj sa muzikom na internetu. Kako bi se došlo do digitalne muzike, sve što je potrebno jeste nekoliko klikova. Kako bi se, pak, pustila ploča, potrebne su određene ritualne manuelne radnje. Taj fizički kontakt sa pločom (vađenje iz omota, brisanje prašine i nameštanje igle) za korisnika postaje obred posle kojeg sledi zvučna satisfakcija. Na ovaj način slušanje muzike postaje aktivni čin i izbegava pasivnost koja se sve više pojavljuje u digitalnom dobu, praćena manjkom posvećenosti i angažovanja.


Prodajne statistike u poslednjih deset godina jasno pokazuju da je potražnja za vinilom sve veća i da će nastaviti da raste. Inicijativom velikog broja samostalnih prodavnica ploča, 2008. godine dolazi do nagle revolucije vinila. Devetnaesti april proglašava se Danom prodavnica ploča (Record Store Day) i svake godine se obeležava posebnim izdanjima vinila, promotivnim proizvodima, ekskluzivnim događajima u prodavnicama ploča i muzičkim nastupima. Zahvaljujući ovom pokretu podignuta je svest o gramofonskoj ploči i on se može smatrati jednim od glavnih katalizatora njenog povratka. 

Elvis in a record store - Jamakassi // Unsplash
Elvis in a record store - Jamakassi // Unsplash

Ko sve sluša ploče u 21. veku?

Ključnu ulogu u renesansi gramofona ima i efekat nostalgije, koji čini da ovaj medijum ponovo deluje privlačno njenim nekadašnjim ljubiteljima. Vinil postaje simbol jedne ere koja je odavno prošla i na taj način svojim savremenicima nudi sentimentalnost koju ne mogu da prožive sa digitalnim formatima.


Međutim, nisu samo starije generacije ljubitelji ploča. U anketi koju smo sproveli među ljudima čija je prosečna starost od 19 do 25 godina, saznali smo da veliki broj mladih gaji naklonost ka ovim analognim oblicima, dok ih mnogi i konzumiraju.


Od 110 ispitanika, 22% njih reklo je da poseduju svoj gramofon, a još dodatnih 27% ima gramofon u kući, s tim da uređaj pripada nekom drugom članu porodice. Nešto manje od polovine njih reklo je da bi voleli da imaju gramofon, a bilo je samo 10% onih koji ga uopšte ne žele. Što se tiče zvuka koji preferiraju, samo se 10% ispitanika izjasnilo da misle da su digitalni formati bolji po ovom pitanju.


Dakle, i pored mnogih predviđanja da je došao kraj dobu gramofonskih ploča, ovaj muzički medijum uspeva da se održi na površini, a, uzevši u obzir prodajne podatke u poslednjih nekoliko godina, neće u skorije vreme napuštati tržište. Bilo da se radi o nostalgičnim kolekcionarima ili entuzijastičnim mlađim generacijama, kultura gramofonske ploče živi i u vreme digitalizacije.