Kakve to misteriozne pojave krije Zemljina sestra Venera?
PhotoPin

Venera, mistična planeta ženske ljubavi u zodijaku, u astrološkom smislu često se poistovećuje sa našom planetom – Zemljom. Ove dve planete tvrdoglavo se rotiraju u smeru suprotnom od ostalih planeta Sunčevog sistema, te samim tim dobijaju veću količinu toplote i svetlosti.

Ipak, u slučaju Venere, ovaj i mnogi drugi fenomeni dovedeni su do apsolutnog ekstrema. To je zasigurno i jedan od razloga što je Veneru još uvek praktično nemoguće istražiti iz svemira, iako su tome težili još Vavilonci i stari Grci.

Pre svega, u dodiru sa Venerinim tlom sve se topi (čak i čelik), jer na ovoj planeti temperatura može da dosegne čak 470°C! Venera takođe ima i neverovatno veliki vazdušni pritisak, a njeni vetrovi jači su od najjačeg tornada na Zemlji.

Ova planeta krije, prema procenama, više od 1600 vulkana – što ugašenih, što aktivnih – odnosno više nego bilo koje druge nebesko telo koje poznajemo. S obzirom na to da je ujedno i najsvetlija planeta, čak ju je nekada moguće videti i iz aviona.

Pixabay
Pixabay

Naime, postoji anegdota jednog kanadskog avijatičara, koji je, prelećući Aljasku, negde u daljini ugledao veliku užarenu masu i uobrazio da je reč o asteroidu. U strahu od mogućeg udara, smesta je obavestio svemirsku agenciju, koja mu je saopštila da je ono što vidi upravo susedna planeta Venera.

Ono što je, ipak, ovih dana najviše zabrinulo svetske astronome jesu čudne pojave na desnoj strani ove planete. Pre svega, važno je napomenuti da Venera, slično kao Mesec, ima nešto što je Galileo Galilej nazvao „Venerine mene”, tačnije noćnu i dnevnu stranu, koje se bitno razlikuju.

Dakle, u poslednjih nekoliko nedelja astronomi prate čudne uzburkane oblake (za koje se inače, kako je ispitano, veruje da su od otrovnih kiselina) na noćnoj strani Veneri, koji se nisu pojavljivali ranije. Ono što se takođe nije pre ukazivalo jesu takozvani ’stacioni talasi’, koji su tipični za predele velikih uzvišenja, no to nije slučaj na jugu Venere, gde su ovi talasi uočeni.

Havijer Peralta iz Japanske agencije za aerosvemirska istraživanja na račun ovih pojava prokomentarisao je samo: „Izgleda da smo propustili neki delić slagalice.” Imajući u vidu da na Veneri jedan dan traje čak 243 zemaljska dana, ostaje tek da se nadamo da će naučnici imati vremena da reše ovu slagalicu i otkriju u čemu se nalazi problem.

Izvor: B92