Kako odabrati najbrži red u supermarketu?

FOTO: EL PAIS

Obavili ste kupovinu i došlo je vreme da platite. Upućujete se prema kasama supermarketa, a usput bacate pogled pokušavajući da utvrdite koji od redova se najbrže kreće. Odaberete jedan i strpljivo čekate dok obeshrabreno posmatrate kako ostali brže napreduju.

Počinjete da grizete nokte od nervoze, ispuštate zabrinute uzdahe, čak se propinjete ne biste li izbrojali koliko artikala ima kupac ispred vas. U nekim situacijama čak može da vam se desi da vam izlete komentari poput „Hoćemo li danas?“ ili „Hajde, hajde, može to malo brže!“... Završite pitajući se: „Zašto uvek stanem u najsporiji red?“. I to ne samo u supermarketu već i u banci, u poreskoj upravi ili pri čekiranju karata na aerodromu.

Zašto nam je čekanje toliko stresno? Pau Obiol, psiholog sa ISEP klinike u Barseloni i ekspert za pitanja emotivnog blagostanja i tehniku mindfulness, objašnjava da nam čekanje u redovima teško pada zato što živimo u skladu sa određenim očekivanjima. Ako se ona ne ispune, kao na primer da ne izađemo brzo iz supermerketa kako bismo pripremili ručak ili se vratili na posao, javljaju se stres i nervoza. Ovakvo emotivno stanje, zatim, podstiče pojavu misli poput ,Gubim vremeʻ, ,Danas neću stići da pripremim hranuʻ i tako dalje. Na taj način ulazimo u začarani krug koji sve više dobija na intenzitetu. Zapravo, često se prebacimo na ,autopilotaʻ, odnosno, zanemarimo realnost i reagujemo na spoljne stimulanse bez svesnog razmišljanja o onome što radimo i mislimo.

wasting_time_720.jpg

FOTO: Pixabay

Reč je o univerzalnom osećanju, te su ga proučavali specijalisti iz čitavog sveta i došli su do formula koje nam mogu pomoći pri izboru najbržeg reda.

Bolje je biti iza kupca čija su kolica puna

Upravo je ovo zaključak Dena Mejera, matematičara i direktora centra za onlajn učenje Desmos. Ovaj profesor na svom blogu piše da postoje drugi faktori koji u većoj meri utiču na brzinu kretanja reda, nego što je to sam broj proizvoda koje kupci imaju – od pozdrava, preko komentarisanja vremena ili zdravstvenog stanja, načina plaćanja (kešom ili karticom), do brzine kojom kupac pakuje stvari u kese...

Na sve ovo, računa da se potroši u proseku 48 sekundi po kupcu. Dalje, potrebno je oko 2,8 sekundi da bi se otkucao svaki pojedinačni artikal, te bi veća kupovina, od 100 artikala, trajala ukupno 5,4 minuta.

Sa druge strane, za četiri osobe sa po 20 artikala (imajući u vidu to da treba dodati četiri puta po 48 sekundi, za gorepomenute dodatne faktore) potrebno je 6,9 minuta. Zaključak je, dakle, da ne treba da vas uplaši to što je onaj ispred vas kupio čitavu prodavnicu. Pre ćete stići na red nego kada biste stali iza četiri kupca sa manje stvari u korpama.

Birajte redove sa leve strane

Same Ole Line Dudes je američka kompanija koja nudi uslugu čekanja u redu umesto vas. Osnivaču kompanije, Robertu Samjuelu, ideja za ovaj biznis javila se upravo kada je ostao bez posla, iste nedelje kada su kolone ljudi koji su čekali izlazak novog Ajfona 5 okruživale njujorške zgrade.

keep_left3.png

FOTO: Pixabay

Čini se da mu se biznis dobro razvija – naplaćuje 25 dolara za jedan sat čekanja, a nedavno je u intervjuu za Njujork Tajms govorio o svom iskustvu i otkrio nekoliko trikova čitaocima: „Uvek treba birati redove sa leve strane, jer, kako je većina ljudi desnoruka, obično bira redove sa desne strane, pa su otuda oni duži“. Takođe je preporučio čitaocima da uvek biraju kase za kojima rade žene. Na sopstvenom iskustvu se uverio da one brže obavljaju transakcije.

Obratite pažnju na starosno doba kupca i tip proizvoda koje kupuje

U svojoj knjizi „Zašto se uvek drugi red brže kreće?” (Why does the other line always move faster?), Dejvid Endrjuz savetuje biranje reda u kome su većinom muškarci – oni imaju manje strpljenja, te postoji mogućnost da im dosadi čekanje i da ga napuste.

Druga caka je obratiti pažnju na tip proizvoda onih koji čekaju ispred vas, jer ako su svi isti, iako ih ima mnogo (na primer 20 flaša istog soka), kolona će se brže kretati. Podseća, takođe, da plaćanje kešom ubrzava proces i da se stariji kupci, porodice i oni koji kupuju u društvu drugih osoba duže zadržavaju pri plaćanju računa.

Pokušajte sebi da skrenete pažnju, tako će vam brže proći vreme

Prema podacima profesora Ričarda Larsona sa Masačusetskog Instituta za tehnologiju (SAD), koji se smatra najvećim stručnjakom u ovoj oblasti, procenjuje se da Amerikanci provode u proseku dve godine svog života čekajući u redovima. Kada se ovako iznese, zaista deluje zastrašujuće.

„Kada situaciju u kojoj se nalazimo vidimo kao isključivo negativnu, usmeravamo pažnju na protok vremena, na brojanje minuta i sekundi, pa nam se stoga čini da vreme još sporije prolazi“, objašnjava psiholog Pau Obiol.

smartphone_2.jpg

FOTO: Pixabay

Zato Larson, koji već decenijama proučava fenomen čekanja u redu i koji je napisao preko 75 članaka na tu temu, priznaje da je fan sistema koji se praktikuje u Diznilendu, a koji čini da posetioci koji čekaju 45 minuta u redu za vožnju koja traje 2 minuta to iskustvo ocenjuju kao jedno od najboljih u životu.

„Oni obezbede različite vidove zabave čime utiču na to da posetioci željno iščekuju još u redu i da od momenta kada stanu u red osećaju kao da već uživaju u atrakciji“, objašnjava ekspert. Nažalost, u našem lokalnom supermarketu nemamo Mikija Mausa da nas zabavlja, ali uvek sa sobom imamo smartfon.

Nemojte da strahujete ako postoji samo jedan red, efikasniji je

Iako nam samo čekanje unosi nervozu, ono što zaista iritira je kada vidimo da se oni iz susednog reda brže kreću, čak i oni koji su došli posle nas. To nije fer i iz činjenice da niko nije manje ili više važan nego bilo ko drugi i da svi treba da budu usluženi onim redom kako su pristizali, rodila se ideja jedne kolone za više kasa, umesto tradicionalno, posebne kolone za svaku.

Između ostalih, kompanije Wendy’s, Citibank i American Airlines bile su te koje su među prvima uvele ovu novinu u svoje ustanove. Istina je da jedna zajednička kolona ume da deluje beskrajno duga i to može da zaplaši klijente, ali je najbrža i najpravednija, jer se ne prekida. Na kraju reda obično ima tri ili četiri kase koje uslužuju redom i ukoliko se stvori problem na jednoj, kolona ne staje već klijente uslužuju preostale kase.


IZVOR: EL PAIS