Kako (i da li) je propao rokenrol? (III deo)
Pexels

Bez obzira na celu situaciju na Balkanu, neki izvođači su (sa eventualnim pauzama za vreme rata) nastavili da se bave rokenrolom: Dejan Cukić; Vladimir Divljan (ex Idoli, bavio se filmskom muzikom); dobro poznate grupe Riblja čorba, Bajaga i instruktori, Patribrejkers, EKV, Električni orgazam, Piloti i Leb i sol ; Plavi orkestar se raspršio na više strana u Bosni i Hercegovini (vratili se krajem ’90), a njihovu publiku pokušala je da pridobije grupa Ruž.


Rambo Amadeus je ostao sklon pravičnoj kritici i jasnim stavovima, a uveo je psovke kao ravnopravne reči u poetskom izražavanju. Tu su bili i bendovi Prljavo kazalište, Majke, Kerber, Van Gogh, Film, nešto veseliji Vampiri, Let 3 i KUD Idijoti (poznati po oštrom jeziku).

Prema rečima našeg sagovornika - rok ktiričara Petra Janjatovića, rokenrol se nikada nije tretirao isključivo kao zabava. Ovaj pravac je vaspitao mnogo ljudi, a pomogao im je i da neke stvari lakše shvate, da mnogo toga nauče o knjigama, filmovima, životu...Pored toga što nečije stvaralaštvo volimo, potrebno je i da ga razumemo. Janjatović zato kaže da ako autor nešto poručuje, obaveza slušaoca je da zna o čemu se radi. 

„Mir, brate, mir”

Društvena angažovanost je bila posebno važna za vreme ’90 na prostoru ex-Jugoslavije, zbog rata i političke nestabilnosti. Svoj doprinos miru i podizanju svesti dali su i brojni rok izvođači: Splitska grupa Daleka obala objavila je pesmu „Why?”, dok su Bajaga i instruktori bili poznati po svojoj pesmi „Golubica”, sa demonstracija 9. marta.


Vlada Divljan (ex Idoli) je sa Kirilom Džajkovskim (ex Leb i sol) uradio četiri teme na disku „Dekada” – reč je o miksevima na kojima su semplovani delovi kontradiktornih govora tadašnjeg predsednika. Članovi grupa EKV, Električni orgazam i Patribrejkers su oformili antiratni sastav Rimtutituki, čiji je singl „Slušaj ’vamo” promovisan na kamionu koji je kružio beogradskim ulicama; Slađana Milošević je živela u Americi, gde je održala niz dobrotvornih akcija za pomoć ugroženima sa prostora ex-Jugoslavije ; Rambo Amadeus je ’92 godine prekinuo koncert Beogradski rock pobednik kritikujući publiku što se zabavlja, dok bombarduju gradove...

Nova generacija

Krajem ’80 i početkom ’90 su u Srbiji nastali brojni rok sastavi: Del Arno, Babe (čije pesme imaju veselu tematiku), Block out, Darkwood dub (njihova prva ploča je postala raritet, zbog toga što je ceo tiraž rezan u Zagrebu, gde je i ostao zbog početka rata), potom Dead Ideas, Deca loših muzičara, Dža ili Bu, Eva Braun i Eyesburn


Orthodox Celts je sastav koji stvara pod uticajem irske muzike, a njihov nastup je postao tradicionalan svake godine na beogradskom Beer festu. Značajni bendovi poslednje decenije 20. veka su i Goblini, Kanda Kodža i Nebojša, Oružjem protivu otmičara i Plejboj, onda Bjesovi sa nešto depresivnijom muzikom, a takvom stilu se pridružio i sastav Six pack.


Sastav Belgrade Ghetto Rap oformio je pokret Nova generacija, sa ciljem da osamostali rep kao žanr i ujedini druge rep izvođače u borbi protiv estradizacije. Poznati su još i reperi Gru, Straight Jackin i Voodoo Popeye koji je upotpunio domaću scenu. Sastav Sunshine je poznat po direktnim seksualnim tekstovima, koji su ih odvojili od medija. Međutim, oni su im pomogli da pridobiju publiku, a jedna njihova pesma poznata je kao najvulgarnija i najmorbidnija u domaćoj produkciji krajem 20. veka. Iz Srbije su još značajni Atheist rap iz Novog Sada, potom grupe Mravi, Negative, Neočekivana sila koja se iznenada pojavljuje i druge.

Pixabay
Pixabay

Sa prostora Crne Gore značajan je bio rep sastav Monteniggers iz Kotora, čije pesme su otpevane sa specifičnim bokeljskim naglaskom. Nakon pogibije Nebojše Saveljića njegov rep kompanjon, danas široj masi poznat kao Niggor, snimio je pesmu „Ne brže od života” sa Vladom Georgievim, kojom su se uključili u akciju osvešćivanja ljudi o saobraćajnim nezgodama i njihovim posledicama.


Iz Cetinja poznati su The Books of knjige, koji reflektuju stanje u zemlji kroz humor i cinizam. Poznati su po svom angažovanom radu, pričama, doskočicama, radio emisijama...

Rokenrol je strip i strip je rokenrol

Baš kao rokenrol, i drugi segmenti popularne kulture uticale su na brojne generacije. Povezanost između roka i devete umetnosti je velika i traje decenijama: frontmen benda Heroina, Zoran Janjetov, već dugi niz godina se uspešno bavi stripom ; ime benda Darkwood dub inspirisano je čuvenim stripom Zagor, savremeni pisac i muzičar Marčelo je urednik edicije o Dilanu Dogu... Autor Ex-Yu rok enciklopedije Petar Janjatović za naš portal kaže da je osnovni razlog za to upravo što ni rokenrol, ni strip nisu tematski ograničeni – priča se o svemu.

Rokenrol danas

Pod uticajem popularne kulture oduvek su nastajale određene grupacije sa težnjom da se razlikuju. Nekada su to bili hipici, a danas popularne hipstere prepoznajemo na kilometar. Janjatović smatra da je danas cela kultura postala instant lajf koučevi nam određuju šta i kako treba da radimo, stilisti govore kako da se obučemo, za garderobu ulažemo ogromne sume... Dok je nekada sve to bilo veoma spontano.

Na pitanje da li će rokenrol scena ikada ponovo imati sjaj kao ’70 ili ’80 godina, Petar odrično odgovara. Tih godina, pa čak i početkom ’90, motiv za bavljenje muzikom nije bio novac, već je to bio način revolta prema jezivoj društvenoj situaciji. Takav entuzijazam i spontanost, prema njegovom mišljenju, ne može se vratiti.

Međutim, to što se o današnjoj rokenrol sceni ne priča mnogo, to ne znači da ona ne postoji i da je nekvalitetna. Naprotiv, imamo veliki broj izvođača koji održavaju taj svet: Artan Lili, Ničim izazvan, Iskaz, Marčelo & Filteri, Silente, Elemental, Zemlja gruva, irieFM, Bojana Vunturišević, Nikola Vranjković, FM Jam pokret, Đorđe Miljenović... A ono što manjka, prema mišljenu našeg sagovornika, odnosi se na radoznalost slušalaca.

Kako kaže Janjatović, mediji su danas siromašni, zarobljeni u uskim žanrovima i puni nekompetetnih ljudi. Nekada su se na radio stanicama sve pesme najavljivale, pričalo se o izvođačima, postojale su rok novine i emisije, što danas nije slučaj. Postoje određeni sajtovi na internetu, ali ostali mediji zakazuju. Pohvala našeg sagovornika ovim putem ide emisiji 24 minuta sa Zoranom Kesićem, koja jedina na nacionalnoj frekvenciji trenutno promoviše novu kvalitetnu muzičku scenu. Janjatović smatra da su obrazovanje i vaspitanje ključni da slušaocu niko ne može da proda budalaštinu i da će zbog toga rokenrol uvek opstajati.

Za kraj, Janjatović je, osvrnuvši se na život rokenrola, citirao Frenka Zapu: „Džez nije mrtav, ali je počeo da se oseća. ”


Pa, da li i vi mislite da, ipak, nije propao?