11 najluđih prazničnih tradicija
Pixabay

Kada stvarno zastanete i razmislite o pričama koje pričamo našoj deci i prazničnim tradicijama u kojima učestvujemo, shvatite da su zaista bizarne. Međutim, one su takođe veoma zabavne i deo su onoga što ovaj period godine čini tako radosnim.


Predstavljamo vam jedanaest najluđih prazničnih tradicija.

1. Krampus (Nemačka, Austrija, Mađarska)

Pixabay
Pixabay

Ispostavlja se da je Deda Mrazova loša polovina dlakavo stvorenje nalik đavolu po imenu Krampus. Legenda kaže da, dok Deda Mraz donosi igračke „dobroj deci“, Krampusov posao je da kažnjava decu sa liste „nevaljalih“. Smatra se da on uglavnom samo plaši decu svojim zverskim izgledom, ali i da u svoju vreću ubacuje onu naročito lošu decu, ili ih vezuje za košaru i odvodi ih u pakao. Početkom decembra, ljudi u Austriji i u susednim državama, oblače se kao Krampus i lutaju ulicama kako bi plašili decu. 

2. Noć rotkvica (Meksiko)

U Oahaki, u Meksiku 23. decembra održava se Noć Rotkvica (Night of the Radishes), festival na kome trgovci i zanatlije prodaju zakučasto izrezbarene rotkvice koje prikazuju scene rođenja, tamošnju divljinu i arhitekturu kao i druge relevantne prikaze. Izrezbarene rotkvice se prodaju kao božićni ukrasi koji stoje nasred trpeze, a najbolji dizajner rotkvica dobija novčanu nagradu.

3. Kej-Ef-Si za Božić (Јapan)

U Sjedinjenim Američkim Državama, Božić povezujemo sa šunkom ili figgy pudingom (eng. fig: smokva), ali u Japanu se sve vrti oko Kentucky Fried Chicken-a. Ne, ovo nije šala. Procenjeno je da oko 3,5 miliona japanskih porodica na Badnje veče jede prženu piletinu zahvaljujući marketinškom triku koji je Kej-Ef-Si objavio sedamdesetih goina prošlog veka pod nazivom Kurisumasu ni wa Kentakkii (Kentucky for Christmas). Hrišćani čine veoma mali procenat japanskog stanovništva, tako da je ova kampanja nadoknadila nedostatak božićnih tradicija. Kej-Ef-Si božićni obrok je toliko popularan da ga mnogi naručuju za večeru mesecima unapred - on uključuje prženu piletinu, tortu i šampanjac.

4. Sakrij metlu (Norveška)

Metro Stock (Flickr)
Metro Stock (Flickr)

Neki Norvežani veruju da veštice i zli duhovi tumaraju noćnim nebom na Badnji dan. A šta je vešticama omiljeno prevozno sredstvo? Metla. Norvežani, iz predostrožnosti, skrivaju sve metle iz kuće kako bi sprečili da im se veštice približe. Ponekad bi ljudi otišli korak dalje tako što bi ispalili hitac upozorenja kako bi ih preplašili. 

5. Darivanje veštica (Italija)

Govoreći o vešticama, italijanska verzija Deda Mraza je zapravo ružna (ali ljubazna) veštica La Befana. Prema priči, Mudraci su se zaustavili ispred njene kuće da pitaju u kom pravcu treba da idu kako bi posetili Malog Isusa. Pozvali su La Befanu da im se priduži, ali je ona odbila rekavši kako ima previše kućnih poslova. Nakon što su otišli, predomislila se i pokušala da ih pronađe ali nije mogla, tako da je letela unaokolo u noći petog januara (uoči susreta Mudraca sa Malim Isusom). Nalik Deda Mrazu, La Befana daruje decu igračkama, a umesto mleka i kolačiča, Italijani za nju ostavljaju tanjir kobasice i brokolija i čašu vina uz to.

6. Pevanje božićnih pesmica uz konjske lobanje (Vels)

R. fiend (Wikimedia Commons)
R. fiend (Wikimedia Commons)

Verovatno ste već upoznati sa božićnim pesmama, ali definitivno niste upoznati sa pevačima koji se vrlo verovatno mogu pojaviti na vašim vratima ako živite u Velsu. U nekom trenutku u decembru i januaru mogli biste da otvorite vrata i da nađete na nekoga prerušenog u čaršav ukrašen trakama i zvončićima kako drži pravu konjsku lobanju na štapu i još par mangupa. Kao deo ove tradicije (Mari Lwyd), grupa ljudi vam peva da bi vas potom izazvala da rimujete na velškom jeziku. Nakon takmičenja, grupa ljudi se obično poziva unutra na piće.

7. Spaljivanje đavola (Gvatemala)

Gvatemalci dobijaju otkaz za Božić. Šestog decembra održava se događaj La Quema del Diablo („Spaljivanje đavola”), kada porodice u Gvatemali pripremaju lomaču izvan svojih domova i pale figure sotone kako bi isterali zle duhove i proslavili pobedu dobra nad zlom. U prošlosti, ljudi su izbacivali svo smeće iz svojih kuća i palili ga, a neki to još uvek rade. Međutim, nakon posledica po životnu sredinu, mnogi se drže spaljivanja pinjata u obliku đavola. Deo ove proslave čine tradicionalne krofne i topao voćni punč, što označava početak božićnih praznika.

8. Žurka na plaži (Australija)

Pixabay
Pixabay

Na južnoj hemisferi praznici padaju tokom leta. Temperatura u Australiji tokom Božića može ići i do 28 stepeni celzijusa, stoga je prirodno da većina Australijanaca odlazi na plažu. Porodice i prijatelji učestvuju u plivanju, pikniku i odbojci. Često možete videti Deda Mraza koji surfuje. Nekoliko plaža u Sidneju je naročito poznato kao hotspot za turiste i putnike, a u poslednjih nekoliko godina održavaju se lude žurke koje su se izmakle kontroli što je dovelo do zabrane alkohola. 

9. Vožnja rolerima (Venecuela)

Dok Australijanci surfuju, Venecuelanci voze rolere. To je dugogodišnja praznična tradicija čitavog glavnog grada Karakasa kada, na Božić, u ranim jutarnjim časovima izjuri masa u rolerima. Zapravo, saobraćaj je zatvoren u mnogim delovima grada pre osam sati ujutru. U slučaju da ovaj vid transporta nije dovoljno čudan, veče pre, deca vezuju jedan kraj niti za palac na nozi, a drugi kraj izbacuju kroz prozor, tako da oni koji voze rolere mogu da ih malo povuku dok budu išli na misu sledeće jutro.

10. Paukova mreža koja donosi sreću (Ukrajina)

Paukovi Ukrajince asociraju na sreću zahvaljući drevnoj priči. U priči, siromašna porodica uzgajala je božićno drvce iz šišarke. Deca su bila uzbuđena što će ga ukrasiti, ali porodica nije mogla da priušti ukrase. Osećajući porodični očaj, paukovi su ispreli blistave svilene mreže oko drveta koje su se pretvorile u srebro i zlato kada je ujutru sunce izašlo, ostavljajući porodici prelepo ukrašeno drvo. Do današnjeg dana, ukrajinske porodice ukrašavaju jelku paukovim mrežama za sreću. 

11. Božićno deblo (Katalonija)

Toniher (Wikimedia Commons)
Toniher (Wikimedia Commons)

Najluđe smo ostavili za kraj.

U španskoj regiji Katalonija, jedinstvena praznična tradicija zove se Tió de Nadal, što se grubo prevodi kao „božićno deblo". Izdubljenom trupcu se dodaje lice, noge i crveni šeširić, a od 8. decembra porodice "hrane" deblo svake noći popunjavajući ga poklonima i slatkišima. Takođe ga prekrivaju ćebetom kako bi ga održali toplim. 

Na Badnje veče, članovi porodice postavljaju deblo ispred kamina i naizmenično mašu štapićem, zapovedajući mu da iznese poklone i slatkiše dok pevaju tradicionalnu pesmu. Nakon toga, članovi porodice traže poklone ispod pokrivača kako bi ih preuzeli.

Oživite praznični duh.


Izvor: Babbel Magazine