Federiko Garsija Lorka
Federiko Garsija Lorka je sa 20 godina objavio svoje prvo prozno delo „Impresije i pejzaži“. Godine 1929. preselio se u Madrid i počeo da živi u „Studentskom domu Madrida“. Kroz isti ovaj studentski dom prošli su i Albert Ajnštajn i Marija Kiri, a Lorka se tamo upoznao sa Luisom Bunjuelom, Rafaelom Albertijem i Salvadorom Dalijem.
Godine koje je proveo tamo, od 1919. do 1926, bile su ključne za stvaranje mnogih dela ovog umetnika iz Granade, koje će imati velikog uticaja na druge stvaraoce.
Stiv Džobs
Kompjuterska kompanija „Epl“ (Apple) nastala je iz ideje jednog mladog dvadesetjednogodišnjeg momka iz Kalifornije, koji je išao na fakultet samo šest meseci, jer nije mogao da priušti dalje studije. Stiv Džobs i njegov drug Stiv Vozniak su osnovali „Epl“ 1976. godine. Godinu dana nakon što je „Epl“ izbačen na tržište, Džobs i Vozniak su već bili milioneri sa 26 godina.
Frida Kalo
Sa 19 godina, meksička umetnica Frida Kalo je naslikala svoj prvi autoportret ulja na platnu i započela karakterističnu crtu svojih slika: da pretoči u njih svako osećanje koje je iskusila. Kada je imala 21 godinu, 1928. godine naslikala je čuveni portret svoje sestre Kristine. Već sa 22, kretala se u političkim i intelektualnim krugovima, gde je upoznala slikara i člana komunističke partije Dijega Riveru, za koga se udala pre nego što je napunila 23 godine.
Džej Zi
„Znam da procenim budžet. Bavio sam se dilovanjem droge i da bi bio u tom poslu, potrebno je tačno znati koliko možeš da potrošiš, a koliko da uložiš.“ Reper Džej Zi priznao je za časopis Veniti Fer da je njegovo adolescentno doba bilo obeleženo drogama.
„Krek je bio svuda“, tvrdi muzičar, i odmah je počeo da ga prodaje kako bi preživeo. „Na početku nisam osećao krivicu, ali to je nešto iz čega se mora izaći. Ili te zatvore, ili te ubiju“.
Početkom devedesetih, Džej Zi je preusmerio energiju na probijanje u svetu muzike i počeo je da sarađuje sa drugim muzičarima. Sa 26 godina, 1995. godine osnovao je svoju izdavačku kuću Roc-A-Fella Records. Danas, njegova supruga Bijonse i on čine jedan od najmoćnijih muzičkih parova.
Bil Gejts
Bil Gejts je imao 21 godinu kada je sa Polom Alenom osnovao Majkrosoft (Microsoft), Zahvaljujući ovoj softverskoj kompaniji, koja je osnovana 1975. godine, Gejts je postao najbogatiji čovek na svetu, sa bogatstvom od 82.600 miliona dolara (77.698 evra) – svotu čiji veći deo donira za razvoj afričkih zemalja.
Iv Sen Loran
Iv Sen Loran (Yves Saint Laurent) je imao 18 godina kada je počeo da radi kao dekorater u Dioru. Nekoliko godina kasnije, kada je imao 21 godinu, Kristijan Dior ga je izabrao za zamenika glavnog dizajnera firme. Njegov rad je spasio Dior od bankrota na koji je bio osuđen i postao je najmlađi dizajner u vrhu francuske mode.
Lola Flores
Lola Flores je sa 20 godina počela da radi, zarađujući 500 peseta dnevno (što je 1943. godine vredelo oko tri evra) u „Sambri“ (Zambra), spektaklu flamenko pevača Manola Karakola.
Odlučujući trenutak u njenoj karijeri je bio kada je postala „Faraonka“, koju je glumila već sa 16 godina, zajedno sa Kustodijom Romero, u svom rodnom mestu Heres de la Frontera.
Herman Melvil
Kada je imao 22 godine, njujorškog pisca Hermana Melvila zadesila je nesreća: otelo ga je pleme kanibala. Dani koje je proveo blizu ljudi koji su ga gledali kao meso, umesto da ga zaplaše, poslužili su mu kao inspiracija da stvori „Tajpija“, lika istoimenog romana. Ovaj roman postao je jedan od najprodavanijih dela ovog autora, koji je napisao i roman „Mobi Dik“.
Pako de Lusija
„Neverovatna gitara Paka de Lusije“ je bio prvi solo album ovog poznatog gitariste. Imao je samo 20 godina kada ga je snimio. Pre toga je proveo devet meseci na evropskoj turneji sa španskom baletskom trupom Hosea Greka.
Kada je imao 22 godine, izašao je njegov prvi album sa Kamaronom de la Islom, Al verte las flores lloran. Tada se istorija flamenka potpuno preokrenula.
Leonardo da Vinči
Leonardo da Vinči se već 1472. godine pojavio u „Crvenoj knjizi“ udruženja San Lukas, publikaciji u kojoj je pisano o najznačajnijim umetnicima i doktorima toga vremena. Imao je 20 godina kada je slikao „Blagovesti“.
Već sa 26 je prestigao svog učitelja Vekija u svim disciplinama i započeo svoju karijeru glavnog slikara. Osim što je bio odličan slikar, bio je i talentovani inženjer.
Anđela Dejvis
Prošle godine navršila se pedesetogodišnjica stvaranja društvenog pokreta „Crnih pantera“ (Black Panthers), čija je misija bila da zaustave agresije policije prema afroameričkom stanovništvu. Kada je imala 18 godina, Anđela Dejvis, koja je bila član ove organizacije, dobila je stipendiju da studira na Univerzitetu Brandajs, u Masačusetsu. Bila je jedna od tri afroamerička studenta na godini.
Sa 26 su je uhapšili, optužili za ubistvo i zaveru. Mnogi umetnicu su joj posvetili svoje pesme, jer su smatrali da je nedužna. Muzičari grupe Roling Stouns su joj posvetili pesmu „Slatki crni anđele“, Pablo Milanes je iskomponovao pesmu „Pesma za Anđelu Dejvis“, a Džon Lenon i Joko Ono su napisali pesmu „Anđela“.
„Znala sam da moja sloboda ima smisla jedino ako je iskoristim da se borim za slobodu onih čiju sam sudbinu delila“, priznaje danas Anđela u svojoj autobiografiji.
Tijera Gvin Flečer
Tijera Gvin ima tek 22 godine i već radi za NASU. Ova američka inženjerka čini deo tima za sisteme svemirskog lansiranja, koji kompanija Boing konstruiše za NASU. Njen zadatak je da stvori jednu od najvećih raketa na svetu.
Kako bi podstakla razvoj intelekta svoje ćerke, Tijerina majka bi je zaduživala da izračuna konačan zbir računa svaki put kada bi išle u kupovinu. Tijeru je inspirisao film „Skrivene brojke“, nominovan za Oskara u kategoriji za „Najbolji film“, koji priča o tri afroameričke žene koje su radile za NASU 60-ih godina.
„Treba da bude više afroameričkih inženjerki koje će da rade na pogonu raketa, koje će se baviti građevinskim inženjerstvom ili analizom, i dizajnom raketa. Treba da postoji više žena koje će rukovoditi firmama“, tvrdi Tijera.
Prvi deo teksta pročitajte ovde.
Izvor: El País