Staze intenzivnog sjaja
Pixabay

Biciklistička traka inspirisana Van Gogovom slikom „Zvezdana noć“ može se naći u Holandiji. Napravljena je od fluorescentnih pločica, tako da noću prolaznici vide kuda idu bez upotrebe osvetljenja. Međutim, uprkos lepoti scene, samo nekolicina objekata širom sveta ima ovu vrstu rasvete, jer mikroskopska struktura građevinskih materijala kao što su cement, beton ili cigla onemogućava dodavanje ove osobine.

Ipak, ovo bi moglo uskoro da se promeni. Hose Karlos Rubio Avalos, istraživač na Univerzitetu Mičoakan u San Nikolas de Hidalgu u Meksiku, dizajnirao je sa svojim timom novu vrstu fluoreoscentnog cementa koji bi osvetljavao autoputeve, biciklističke staze ili objekte bez korišćenja električne energije.

Koristeći iste sirovine uz pomoć kojih se cement proizvodi i dodavanjem određenih aditiva, naučnici su modifikovali optička svojstva materijala i on je postao fluorescentan.

 Cement je neproziran, ne dozvoljava prolaz svetlosti u unutrašnjost, tako da moramo napraviti promene u njegovoj mikrostrukturi kako bismo omogućili delimičan ulazak svetlosti u unutrašnjost i kako bi dobio tu osobinu“, kaže Rubio Avalos.


Korišćenjem aditiva, naučnici mogu da spreče formiranje kristala koji se uglavnom javljaju tokom proizvodnje cementa, stvarajući materijal bez kristalne strukture, sličan staklu, koji omogućava prolaz svetlosti unutra. Menjanjem procenta aditiva koji se dodaje tokom proizvodnje cementa reguliše se i intenzitet fluorescentnosti i boja tako da ne zaslepljuje vozače, ako se, na primer, koristi na putevima.


Iako je proizveden kao običan cement, promenom mikroskopske strukture svetli i menjaju se strukturne osobine materijala. Zato ne može da ima istu primenu kao i obična vrsta cementa, i cilj je da se koristi na površinama kao premazni materijal. Zbog neorganske prirode komponenti cementa, materijal može da ima veoma dug vek trajanja u poređenju sa drugim fluorescentnim materijalima kao što su plastika ili boje, ali to će uvek zavisiti od toga kako se koristi.

Pixabay
Pixabay

Fluorescentni materijali apsorbuju energiju od zračenja kao što je ultraljubičasta svetlost koju emituju sunce ili lampa, a ako su u zatvorenom prostoru, apsorbujju energiju koju kasnije emituju kao svetlost, što se može videti po mraku. Pošto se intenzivno puni ultraljubičastim zracima, čak i kada je oblačno, cement će biti u stanju da apsorbuje dovoljno energije da svetli tokom mračnih perioda i to u trajanju do 12 sati.


Prema mišljenju Karmen Andrade, koja radi kao istraživač u Španskom nacionalnom istraživačkom veću na Institutu građevinskih nauka u Madridu, „To je program koji vredi razvijati u zemljama i oblastima sa slabim pristupom električnoj energiji i u siromašnim zajednicama, koje ne troše struju“. Međutim, ona takođe dodaje da je cement veoma alkalni materijal, tako da stabilnost ovih jedinjenja treba proučiti i ispitati kako se može popraviti.


Ovaj projekat, koji predstavlja prvi patent Univerziteta Mičoakan, u fazi je komercijalizacije. Planovi Rubia Avalosa, pak, prevazilaze samo cement; on želi da razvije niz proizvoda koji mogu da svetle, a ovo je tek prvi.


Izvor: Scientific American