Bauhaus - industrija umetnosti
Pixabay

Bauhaus je nemačka škola zanata i umetnosti nastala u Vajmaru 1919. godine. Osnivač škole, arhitekta Valter Gropijus, želeo je da objedini sve umetnosti i istraži njihove praktične primene. Stoga, otvorene su različite radionice u kojima su se izučavale umetničke tehnike sa ciljem povezivanja dizajna sa tržištem i ljudskim potrebama.


Koncept škole

Utilitaristička strana Bauhaus pokreta jedna je od glavnih karakteristika čitavog koncepta škole.  Naime, uticaj modernizma doprineo je osnovnom shvatanju koji je ovaj pokret negovao - funkcija je najbitniji faktor za projektovanje i u harmoniji je sa dizajnom.

Dolazi do razvoja masovne proizvodnje sa kojom se gubi duh individualnosti i pojedinačnosti. Standardizacijom umetničkih objekata, ističe se relacija između lepote i funkcije i umetnost se integriše u primenljivost.

Pixabay
Pixabay

Studenti se na samom početku, u toku preliminarnog kursa, upoznaju sa logikom i načinom razmišljanja škole, a potom i sa teorijom boja,materijalima i formama. Neki od čuvenih predavača ovog kursa su Pol Kle, Vasil Kandinski i Jozef Albers.


Nakon teorijskog dela, studenti pristupaju radionicama koje su podrazumevale rad sa metalom, proučavanje tipografije, kao i zidno slikarstvo.


Pixabay
Pixabay

Radionice u okviru Bauhausa

Radionica za dizajn nameštaja bila je jedna od najpopularnijih radionica pod rukovodstvom Marsela Brojera. Marsel je eksperimentisao sa metalnim nameštajem, inspirisan čeličnim cevima svog bicikla. Neke od njegovih stolica raspoređene su u pozorištu zgrade  u Desau.


Tekstilna radionica bavila se teorijom boja, dizajnom kao i tehničkim aspektima tkanja. Radionicom je upravljala dizajnerka Gunta Stolzl koja je podstakla eksperimentisanje sa netradicionalnim materijalima poput celofana, fiberstakla i metala. Takođe, stvorila je apstraktne tekstile koje su u kombinaciji sa zidnim slikarstvom krasile i samu zgradu Bauhausa.


Pixabay
Pixabay

Metaloprerađivačka radionica bila je najuspešnija u razvoju prototipa za masovnu proizvodnju. Marijane Brant bila je prva žena koja je pohađala ovu radionicu, a mnogi njeni dizajni postali su paradigma estetike Bauhausa. Čuven je njen geometrijski srebrni čajnik, koji je, iako nije masovno proizveden, simbol funkcionalnosti i jednostavnosti.


Radionica za tipografiju, u početku ne tako razvijena, zamišljena je kao empirijsko sredstvo komunikacije  i vizuelno jasan umetnički izraz. Tipografija postaje značajnija u cilju stvaranja korporativnog identiteta, stoga je u kombinaciji sa fotografijama, postala simbol avangardne institucije.


Pixabay
Pixabay

Industrija u svakodnevnom životu

Industrijska revolucija umnogome je doprinela nastanku Bauhaus modernističkog koncepta umetnosti. Vođeni logikom da forma treba da sledi funkciju, izbacuju suvišne ukrase i estetske pojedinosti. Projektovanje i dizajniranje vrši se po merama čoveka i njegovim potrebama.


Svođenje elemenata na jednostavno i praktično kao i oslobađanje od nepotrebnog luksuza i ukrasa, srž je Bauhaus razmišljanja. Serijski standardizovani predmeti postaju dostupni svim ljudima, što dovodi do opšte univerzalizacije i stvaranja jednakosti.


Pixabay
Pixabay

U kontesktu političkih struja sa početka 20. veka, ovaj koncept je nailazio na otpor u istoj meri u kojoj je i komunizam, jer se Bauhus prema mnogim shvatanjima nastavljao na komunističke ideje o jednakosti.


Bilo kako bilo, Bauhaus ostaje temelj modernističke arhitekture, dizajna i umetnosti uopšte. Idejom da se umetnost približi ljudima kroz  primenljive i sa lakoćom dizajnirane predmete, ostao je upamćen kao izuzetno hrabar pokret čiji se uticaji i dan danas osećaju.


Pixabay
Pixabay

Izvor: Kultiviši.se