Startap - budućnost biznisa u Srbiji
Pixabay

Ne postoji tačna definicija startapa, jer se ovakve kompanije međusobno često značajno razlikuju u pogledu profita, broja zaposlenih, ali i dužine postojanja. Većina stručnjaka navodi da startap postaje „prava kompanijaˮ nakon tri godine postojanja, kada ima više od 80 zaposlenih i kada posluje u više kancelarija. Manje formalno određenje kaže da startap gubi ovaj status kada počne da generiše profit.


Jedan od načina da se opiše startap podrazumeva da je to kompanija koja radi na tome da reši problem kada rešenje nije očigledno i kada uspeh nije zagarantovan. Pokretači startapa su visoko motivisani da utiču na svet, da budu nosioici promena i donosioci rešenja. Zato, pojedini pokretači startapova kažu da se ovakav status kompanije gubi onda kada nestane atmosfera koja je rezultat takve motivisanosti.

Pixabay
Pixabay

Gotovo po pravilu, startapovi se dovode u vezu sa informacionim tehnologijama. Iako startap ne mora pripadati ovoj oblasti, ne iznenađuje da većina startap kompanija pripada upravo ovoj industriji. Ovo je industrija koja se konstantno menja, a uvek ima prostora za nova rešenja. U kombinaciji sa stalno rastućim potrebama krajnjih korisnika, formira se ogroman prostor za pokretanje startapova.


Da startapovi koji se bave informacionim tehnologijama mogu imati dalekosežan uticaj, pokazuje podatak da preko 200 startapova daje inovativna rešenja koja vode svet ka većoj dostupnosti čiste energije i ka smanjenoj emisiji štetnih gasova. Neki od najboljih primera za ovo su švedska kompanija CorPower Ocean koja je razvila tehnologiju pretvaranja morskih talasa u energiju, kao i kompanija Pro-Drone koja je proizvela dron namenjen inspekciji vetroturbina čime su smanjili troškove ovih inspekcija za 1000 evra po inspekciji.

Pixabay
Pixabay

Startapovi u Srbiji su sve češći način da mladi ljudi pokrenu sopstveni biznis.

Svojim idejama i rešenjima srpski startapovi predstavljaju ozbiljnog konkurenta kompanijama u inostranstvu o čemu svedoče strane investicije ili pripajanja i preuzimanja od strane velikih stranih kompanija.


Pre šest godina trojica Nišlija pokrenuli su softverski startap Frame. Pre tri godine uspevaju da obezbede investiciju od 10 miliona dolara. Ovo je bila najveća pojedinačna investicija u startap na našim prostorima. U maju 2017. godine, Frame je osigurao novih 16 miliona investicija, a među investitorima nalazio se i Microsoft Ventures. Nešto više od godinu dana kasnije, Frame je prodat za 165 miliona dolara i ovo je najveća javno poznata akvizicija za startap iz Srbije.

Pixabay
Pixabay

Prepoznavši problem nedostatka pouzdanih i tačnih informacija o proizvodima, četvorica momaka iz Srbije pokrenula je startap Review.Network. Njihova ideja je bila da povežu kompanije i krajnje korisnike kroz sistem pisanja recenzija. Za ostavljenje recenzije proizvoda korisnici bi dobijali poene koje kasnije mogu na neki način da iskoriste. Od recenzija bi korist imali drugi korisnici, ali i kompanije koje na ovaj način potencijalno dobijaju promociju, a svakako dobijaju značajnu povratnu informaciju koju mogu koristiti za dalji razvoj proizvoda. Ova ideja dobila je milion dolara investicije od kompanije Sherman.capital iz Hong Konga.


Nema sumnje da se u budućnosti mogu očekivati nove ideje i inovacije na srpskom tržištu. Startapovi su odličan način da se ove ideje predstave svetu i da se bude deo pozitivnih promena.


izvori: bizlife.rs, B92.net