Šta znači oznaka „halal”  na Plazmi?
Pixabay

Verovatno je svima poznato da pripadnici muslimanske veroispovesti ne jedu svinjsko meso, ali pored ove, postoji niz dodatnih zabrana u pogledu ishrane povezanih sa različitim veroispovestima. Halal i košer su standardi koji propisuju pravila u pogledu hrane za muslimansku i jevrejsku versku zajednicu. 

Halal standardi

Reč „halal“ na arapskom jeziku znači „dozvoljeno“ (suprotna njoj je reč „haram“ koja znači „zabranjenoˮ). 

Halal standard propisuje način proizvodnje i pripreme hrane u skladu sa šerijatskim pravom

Halal standard Srbije (HSS-2009) predstavlja osnovni sistem uputstava za pripremanje, skladištenje, čuvanje, transport, izlaganje i prodaju prehrambenih, ali i farmakoloških, kozmetičkih i ostalih halal proizvoda, sirovina ili usluga. 


Halal standardi se pre svega odnose na konkretne namirnice i sirovine koje se ne smeju koristiti, ali i na metode pribavljanja i obrade onih koji smeju da se koriste. Tako je recimo dozvoljena konzumacija mesa sledećih životinja: krava, teladi, jaganjaca, ovaca, koza, ćurki, pilića, pataka i divljači, ali ako je njihovo meso obezbeđeno i pripremljeno uz poštovanje islamskih zakonitosti. Ne sme se koristiti meso ili proizvodi životinjskog porekla od uginule životinje, već se meso može obezbediti samo halal-klanjem. 


Halal-klanje postavlja sledeće zahteve - da je životinja zdrava, da se vodi računa o dobrobiti životinje (da se recimo ne kolje pred drugim životinjama), da je mesar musliman, da mesar koristi oštar nož i da nije silovit, da se poštuju strogi higijenski uslovi, da se obezbedi maksimalno krvarenje životinje (jer krv i proizvodi od krvi predstavljaju haram), da se kolje samo u Alahovo ime i da se primeni poseban postupak klanja koji podrazumeva da nema presecanja kičme.  

Pixabay
Pixabay

Osim krvi i proizvoda životinjskog porekla (jaja, mleka) poreklom od uginulih životinja, zabranjeni su i meso svinja, zveri ili mesoždera koji imaju očnjake ili kljove (lavovi, tigrovi, vukovi, psi, mačke, šakali, majmuni, slonovi), ptica grabljivica (lešinari), štetočina (miševi, pacovi, stonoge, škorpioni) i zmija, kao i konzumacija vaši, crva, muva, vodozemnih životinja (žabe, krokodili) i životinja i insekata koje je zabranjeno ubijati (mravi, pčele, detlići i svrake). Kako prema halalu nije dozvoljena ni konzumacija alkohola, hrana pripremljena uz upotrebu istog nije dozvoljena.


Kompanija može dobiti Halal status samo preko organizacije koja je za to ovlašćena od strane islamske verske zajednice. U Srbiji to je „Halal agencija Islamske zajednice Srbije“. Srbija je prva zemlja Evrope koja je dobila svoj Halal standard.

Pixabay
Pixabay

Košer standardi

Reč „košer“ u svom izvornom značenju znači „dozvoljeno“, odnosno „ispravno“. 

Košer standardi imaju svoj izvor u Tori, odnosno Mojsijevom petoknjižnju.

Europian Central Koshrut (ECK) donosi odluku o dodeli sertifikata za proizvodnju košer hrane, ali taj sertifikat mora potpisati i Rabin jevrejske zajednice.


Hrana koja nosi oznaku „košer“ nema zabranjenih supstanci prema jevrejskom verskom pravu. Kao i u slučaju halal standarda, pravila određuju ne samo koje su namirnice dozvoljene, već i koji metodi pripreme i odlaganja su prihvatiljivi.


Kada je u pitanju životinjsko meso, dozvoljeno je meso onih životinja koje ispunjavaju dva uslova - imaju razdvojene papke i preživari su. Dakle dozvoljeno je meso krava, ovaca i koza. Dozvoljeno je koristiti i meso guske, patke, pileta i ćurke. Mogu se konzumirati ribe koje imaju krljušt i peraja, što čini tunu, lososa i haringu dozvoljenim za konzumaciju, dok škampi, rakovi ili jastozi nisu dozvoljeni. Za košer meso koristi se jevrejski metod klanja - šehita, koji podrazumeva nanošenje minimuma bola, odnosno izazivanje trenutne smrti i izbacivanje što veće količine krvi.


Svo voće i povrće je košer, ali kako korišćenje insekata i životinja koje imaju mnogo nogu nije dozvoljeno, prvo se mora ispitati da li u, ili na, voću i povrću ima istih. Prema košer pravilima, alkohol je dozvoljen, izuzev proizvoda od grožđa koji moraju biti pripremljeni od strane verujućih Jevreja.


Specifičnost košer hrane, i razlika u odnosu na halal hranu, je nedozvoljeno mešanje mesa i mlečnih proizvoda. Dozvoljeno je mleko onih životinja čije je i meso dozvoljeno, ali mleko i meso se ne smeju konzumirati zajedno. Ovo pravilo je toliko strogo, da strogi verujući Jevreji koriste i odvojene sudove za mesne i mlečne proizvode, pa čak i odvojene sudopere ili mašine za pranje.

Pexels
Pexels

U poslednjoj deceniji je u proseku osam do deset firmi godišnje tražilo košer sertifikat. Jedan od poznatijih srpskih brendova na čijim pakovanjima ćete pronaći oznaku „halal“ je Plazma.


Zanimljivo je da osim vernika, pripadnici drugih veroispovesti i neverujući pojedinci, biraju da se hrane poštujući jedan od ova dva standarda jer donosi benefite ljudskom organizmu. Tako pojedini stručnjaci tvrde da je za Madonin mladalački izgled odgovorna košer ishrana.



Izvor: politika.rs, kombeg.org.rs, religiousrules.com, supermarketdeli.rs, znacenjereci.com, icv.org.au