Najstariji i najbolji univerziteti na svetu
Pixabay


Nakon što je car Justinijan zatvorio sve nehrišćanske škole, 529. godine, nastupilo je i čuveno srednjovekovno „mračno doba.“ Prvi univerzitet nakon toga, nastao je u 11. veku, u Bolonji, gde su se školovali čuveni Dante, Bokačo i Petrarka. Početkom 14. veka, u Evropi su postojala 23 Univerziteta, a početkom 16. veka bilo ih je već 70. Ipak, malo je poznato da prvi centri obrazovanja nisu nastajali samo na tlu evropskog kontinenta.

U 9. veku nove ere, žena pod imenom Fatima al-Fihri, osnovala je Univerzitet u Fesu, u Maroku. Ovaj Univerzitet, koji se zove Al-Karaouine, prešao je na moderni obrazovni sistem tek 1963. godine. Samo jedan vek kasnije, u prestonici Egipta, u Kairu, nastao je Al-Azhar Univerzitet, kao centar podučavanja arapske književnosti i sunitskog učenja islama. Al-Azhar je i dan danas jedna od vodećih ustanova visokog obrazovanja u Egiptu. U 11. veku je i Irak dobio svoj prvi Univerzitet. To je zapravo bilo nekoliko visokoškolskih ustanova, nazvanih nizamije, po svom osnivaču Kwaya Nizam al-Mulk-u.

Što se tiče Evrope, čuveni Univerzitet u Oksfordu, osnovan u 11. veku, danas spada u jedan od najtraženijih i najprestižnijih univerziteta na svetu. Na Oksfordu studenti imaju pravo da odaberu na kom će jeziku slušati nastavu. Iako od 1960. godine uniforme više nisu obavezne, pojedini studenti ih svakako nose. Zanmiljivo je napomenuti, da su pri sukobu studenata i lokalnog stanovništva 1209. godine, pojedini profesori pobegli na severozapad, gde su potom osnovali čuveni Univerzitet Kembridž.

PIxabay
PIxabay

Krilatica Univerziteta u Kembridžu je Hinc lucem et pocula sacra ili na srpskom Odavde svetlost i dragoceno znanje. Kembridž broji preko 25000 studenata. U sklopu ovog univerziteta nalazi se 31 fakultet i čak 150 smerova. Spada u grupu Univerziteta koje je najteže upisati. Procenat prolaznosti jedva prelazi osam posto. Studenti nemaju pravo da iste godine konkurišu i na Oksfordu i na Kembridžu.

Još jedan od najeminentnijih fakulteta, vredan pomena, je definitivno Švajcarski federalni institut za tehnologiju (ETH) u Cirihu. Na ovom univerzitetu se proučavaju nauka, tehnika i tehnologija. O tome kakve uspehe postižu studenti i zaposleni na ovom fakultetu najbolje govori podatak da je čak 21 njih dobijalo Nobelovu nagradu, uključujući i Alberta Ajnštajna.

Iako se u Evropi nalaze još mnogi prestižni univerziteti kao što su Sorbona u Parizu, Univerzitet u Beču, Univerzitet u Kopenhagenu, Moskovski državni univerzitet Lomonosov, titulu najboljeg na svetu poneo je američki Harvard.

Pixabay
Pixabay

Osnovan 1636. godine, Harvard predstavlja jedan od osam članova Ajvi lige. Sa Harvarda je čak 75 ljudi osvajalo Nobelovu nagradu. Ovaj univerzitet, sa približno 7000 studenata i oko 2400 profesora, predstavlja i najbogatiji univerzitet na svetu. Njegovi godišnji prihodi iznose oko 30 milijardi dolara. Interesantna je i informacija da sistem biblioteka Harvarda zauzima 4. mesto na listi najvećih biblioteka na svetu. Harvardova biblioteka broji preko 15 miliona knjiga.

Prema Šangajskoj listi iz 2019. godine, prvih 10 najboljih univerziteta na svetu su:

  1. Univerzitet Harvard, SAD
  2. Univerzitet Stenford, SAD
  3. Univerzitet u Kebridžu, Velika Britanija
  4. Masačusetski tehnološki institut, SAD
  5. Berkli, Univerzitet u Kaliforniji, SAD
  6. Univerzitet Prinston, SAD
  7. Univerzitet u Oksfordu, Velika Britanija
  8. Univerzitet Kolumbija, SAD
  9. Kalifornijski tehnološki institut, SAD
  10. Univerzitet u Čikagu, SAD

Prošle godine, Univerzitet u Beogradu je zauzeo 302. mesto, a najviša pozicija koju je zauzeo na listi, bilo je 284. mesto 2017. godine. 


Izvori: Najstudent, Hum, Blic, Studentski život