Menadžer među najpoželjnijim radnim mestima

FOTO: Pixabay

Mediji u velikoj meri utiču na vaspitavanje i usađivanje trendova kod mlađeg dela populacije. Poslednjih nekoliko godina, kada je izbor delatnosti kojom će se baviti čitavog života u pitanju, mladi ljudi se najčešće odlučuju za posao menadžera, pa je tako i sve veći broj fakulteta uveo upravo ovaj smer. Od kako se zvanje menadžera pojavilo na tržištu rada, sve je veća zainteresovanost i zbog načina na koji mladi ljudi vide taj posao.

Ako pitate buduće studente, koji upisuju menadžment, kako vide osobu sa ovakvim zvanjem, najčešće će uslediti opis lepo obučenog, uvek sređenog čoveka⁄ženu sa dva ili više telefona, sopstvenim računarem, koji obavljaju posao organizacije za svog poslodavca, imaju fin posao i platu.

office_620822_640.jpg
FOTO: Pixabay

Međutim, postoje i brojne predrasude na račun ovog zanimanja. Na primer, smatra se da na to radno mesto mogu doći ljudi sa diplomom bilo kod fakulteta ili više škole, pa čak i ljudi bez visoke stručne spreme, ovo zanimanje nema istinski značaj za vođenje velikih poslova, isto to obavljaju sekretari⁄ce i slično.. Ipak, ono danas predstavlja jedno od najpoželjnijih radnih mesta, a vrlo brzo je posao menadžera dobio i svoje uže određenje, pa su tako nastali: PR menadžer, IT menadžer, menadžer u oblasi zaštite životne sredine i drugi.

tie_690084_640.jpg
FOTO: Pixabay

Komercijalista vs. PR menadžer

U literaturi se reč menadžer prevodi kao upravnik, preduzetnik, direktor, poslovođa i slično. Pojmovi poput PR menadžera i komercijaliste, prepliću se sa, sada već nedovoljno usko određenim, pojmom menadžera.
PR manager (Public Relations Manager – Menadžer za odnose sa javnošću), osoba od koje zavisi ugled i uspeh neke organizacije u očima javnosti, predodređen je za ostvarivanje komunikacije sa svim sredstvima javnog informisanja, istraživanje stavova i potreba određene ciljne grupe i slanje tih rezulatata sredstvima javnog informisanja, organizacija javnih nastupa kao i konferencija za novinare, planiranje i naručivanje reklamnog programa.

Prema kvalifikacijama, koje objavljuje infostud, komercijalista je agent prodaje, usko povezan sa pojmom „Trgovačkog putnika”. Ciljna grupa su, u ovom slučaju, svi potencijalni kupci proizvoda, koji određenim komercijalista nastoji da proda. U zaduženja komercijaliste spada i analiza važnih statističkih podataka, stalno praćenje tržišta, pravljenje izveštaja, ugovaranje novih poslova, održavanje kontakta sa klijentima, pružanje informacija kupcima i slično. U osnovi posla svakog menadžera je posebna ciljna grupa ljudi, odgovornost, koju menadžer ima prema drugim zaposlenima, sposobnost koordinacije i uočavanja i ispravljanja grešaka svog tima, planiranje i organizacija.

Potražnja za menadžerima

Razvoj svih delatnosti i njihovo grananje na razne sektore, vremenom je izdvojilo posao vlasnika i direktora od posla rukovodioca, „kontrolora”, kakav je menadžer. Možda smatrate „viškom” ili „hirom” radno mesto jednog menadžera, ali sve više je ljudi u čijim je rukama diploma sa ovim zvanjem. Osim različitih oblasti, postoji i hijerarhija kada je ova profesija u pitanju, a to su strategijski, operativni i izvršni menadžer (tj. najviši, srednji i najniži nivo).
Posao strategijskog menadžera je da upravlja celokupnom kompanijom, operativni menadžer nadgleda zaposlene, kojima je nadređen, a izvršni rukovodi radnicima u proizvodnji. Odgovor na pitanje zbog čega je ovaj poziv sve zanimljiviji budućim zaposlenima možete naći na raznim mestima, ali najvažnije je istaći to da mladi prvenstveno u obzir uzimaju površne, manje važne, stereotipične pretpostavke nekog zanimanja, bez da dubljim istraživanjem saznaju šta to zaista jeste posao, koji im se dopada kako zvuči. Tačno je i da nismo svi podjednako daroviti za sve, pa za ovakvo radno mesto veću prednost imaju komunikativne, brze, odgovorne i pronicljive osobe. Diploma fakulteta ne garantuje uspešnost, kako u poslu menadžera, tako i drugim profesijama. Veštine koje dodatno nadgrađuju zvanje menadžera stiču se u raznim poslovnim školama.

visual_scribe04.jpg
FOTO: Visual Scribing

Menadžment kao naučna disciplina

Menadžment se smatra starim koliko i ljudsko društvo, ali postoji razlika između menadžerske prakse i naučne discipline. Industrijska revolucija, proizvela je zamenu ljudske radne snage mašinama, a umesto skupih, kvalifikovanih radnika potrebni su polukvalifikovani, koji obavljaju samo jednu deonicu posla pri izradi nekog proizvoda. Tada su postali neophodni menadžeri, koji bi takve grupe radnika organizovali i raspodelili na određene pozicije. Prvi autor, koji je sistematski proučavao menadžment i značajno doprineo njegovom utemeljivanju kao naučne discipline je Frederik Tejlor. Tejlor je ulogu menadžera proglasio presudnom za poslovni uspeh preduzeća. Škole, koje su vremenom nastale za obuku menadžera su klasična škola menadžmenta, škola ljudskih odnosa, škola teoije odlučivanja, škola nauke o menadžmentu, škola teorije sistema i situaciona škola menadžmenta.

Radno mesto birajte isključivo prema svojim sklonostima, najvažnije je da, ukoliko ste u mogućnosti, radite ono što volite, ali je podjednako važno biti svestan svojih karakterstika, koje su svakako eliminišući faktor kod zaposlenja.


Pročitajte i:
Zašto je opasno biti dobar u svom poslu
Prilagodite svoju karijeru promenama
7 fraza koje uspešne osobe nikada ne koriste