Koliko su mladi u Srbiji aktivni u traženju prvog posla?
Wikipedia

Prema istraživanjima iz 2018. godine, između 400 i 450 hiljada mladih ljudi planira da ode iz Srbije. Kao glavni problem navodi se da mladi sve češće biraju da pobegnu umesto da sami iniciraju promene koje bi pokrenule društvo. 

 

Mladi naučnici u Srbiji, pre svega iz prirodnih nauka, odlučuju da nastave da se usavršavaju u inostranstvu, ali i da se tamo zaposle i žive. Kako ističu, mogućnosti za nastaogućnosti za nastavak karijere u Srbiji su znatno slabije od onih u Švedskoj ili bilo kojoj zemlji Zapadne Evrope.


Glavni razlog emigracije je strukturna nezaposlenost koja najviše pogađa visokoobrazovane pojedince, ali i niske plate i životni standard. Sa druge strane, visokoobrazovni profili u našem sistemu obrazovanja upisuju značajno veći broj studenata od potrebe tržišta.


U 2018. godini, stopa nezaposlenosti mladih od 15-24 godine iznosila je 29,7%, dok je u Evropskoj uniji iznosila 15,2%. Ove stope nezaposlenosti među mladima su i u Srbiji i u EU dvostruko veće u odnosu na nezaposlenost opšte populacije.

Pixabay
Pixabay

Kako napuštanje očekivanja mladih u Srbiji da je država dužna svima da nađe posao utiče na njihovu angažovanost i napor?

Uvođenje dualnog obrazovanja u visokoškolskim ustanovama u Srbiji započeto je 2017. godine. To je značajno uticalo na povezivanje fakulteta sa privredom i drugim institucijama u zemlji. Samo na Ekonomskom fakultetu u Beogradu preko ovog programa zaposleno je preko 300 diplomiranih studenata i obezbeđeno preko 1800 praksi za studente treće i četvrte godine. Na taj način podržavaju se aktivne politike na tržištu rada koje su, još uvek, nedovoljne.

U Strategiji zapošljavanja za 2020. godinu predviđa se izdvajanje za aktivne politike na tržištu rada od 0,5% BDP-a. Ipak, kako smatraju stručnjaci, izdvajanja za ove svrhe su znatno niža nego u zemljama Evropske unije, dok u državama blagostanja ona dostižu i do 2% BDP-a.


U 2015. godini, 0,07% BDP-a namenjeno je obukama nezaposlenih, davanju subvencija poslodavcima, posredovanju pri zapošljavanju, podrškama aktivnom traženju posla kao i pomoći pri samozapošljavanju. Najveći udeo izdvajanja imala je Danska (1,5%), Švedska (1%), Finska (0,8%). Dok je iza Srbije bila samo Rumunija (0,035%).   

                 

Pri konkurisanju za stručne prakse, studenti dostavljaju svoj CV u kojem je u većini slučajeva kriterijum da prosek ocena bude viši od 8.50. To znači da su ovi programi usmereni na najbolje studente, ne samo što se tiče mogućnosti za obavljanje prakse, već i ponudu poslova. Ova činjenica ukazuje da će uglavnom najuspešniji studenti relativno brzo naći posao u svojoj struci i uspešnije se uključiti na tržište rada.

 

Pa tako, 67% studenata Ekonomskog fakulteta dobije prvi posao u prvih šest meseci nakon diplomiranja. Dok se 20% studenata zaposli u roku od godinu dana. Manje od 15% studenata ne nađe posao u prvih godinu dana. Kako ističu sa ovog fakulteta, to su studenti koji ili ne žele da nađu posao ili planiraju da odu u inostranstvo.



Pixabay
Pixabay

Ipak, iako program stručnih praksi još uvek nije obavezan na visokim studijama, mladi se u sve većem broju odlučuju da se uključe i steknu praktična iskustva u svojoj oblasti. Ovo ima višestruke pozitivne efekte kako na njihovu zapošljivost nakon studija, tako i na povećanje konkurentnosti mladih na tržištu rada.