Kako digitalna transformacija menja industriju?
Pixabay

Svakog dana se povećava ponuda novih usluga, proizvoda i rešenja za naše potrebe. Nismo ni svesni nekih od ovih potreba sve dok nam se ne predstavi nešto što olakšava našu svakodnevnicu. Razvoj tehnologije oblikuje način poslovanja i utiče na stvaranje novih vrsta biznisa, na stvaranje novih potreba kupaca i na naš način života. Korišćenjem nove tehnologije stvara se norma u određenim industrijama, a onaj ko je prvi ili najbolje iskoristi i primeni ima prednost na tržištu.


Velika pojava i popularnost startapa proteklih decenija potiče uglavnom iz mogućnosti nove tehnologije. Ona utiče direktno i oblikuje proizvod ili uslugu, ili samo nudi veću dostupnost, bolju platformu i povezanost sa kupcima. Njihov uspeh zavisi od kvaliteta usluge/proizvoda i uvedenih inovacija. Ulogu ima i reakcija starijih konkurenata, koja je često pogrešna, spora ili na neki način nedovoljna.


Iako se pod pojmom digitalna transformacija često spominje samo prilagođavanje starijih kompanija novonastaloj tehnologiji i sve više promenljivom tržištu, ovaj pojam možemo proširiti i na nastanak novih biznisa/startapa, usluga i proizvoda koji utiču na promenu u nekoj industriji.

Digitalna transformacija kompanije podrazumeva integraciju digitalne tehnologije u svim oblastima biznisa, menjajući u osnovi način poslovanja i vrednost koju kompanija nudi kupcima. To je takođe i kulturna promena koja zahteva od organizacija da stalno menjaju stanje tržišta, da eksperimentišu i budu udobni sa neuspehom. Ona je obavezna za sve biznise, od malih preduzeća do velikih korporacija.

Ona u velikoj meri zavisi od jedinstvenih izazova i zahteva određene organizacije. Kod zrelijih biznisa, često spominjane oblasti koje zahtevaju restruktuiranje jesu: korisničko iskustvo, operativna agilnost, kultura i liderstvo, osposobljavanje zaposlenih i integracija digitalnih tehnologija.


U nastavku možete videti nekoliko primera digitalne transformacije u različitim industrijama.

Wikimedia Commons
Wikimedia Commons

„Volkswagen“

Nemački proizvođač automobila „Volkswagen“ će uložiti 4 milijarde dolara do 2025. godine kako bi osnažio svoj digitalni ekosistem. Ogromna investicija neće samo omogućiti prilagođavanje potrebama kupaca u generalnoj digitalnoj transformaciji autoindustrije, već će im pomoći i da se takmiče protiv konkurenata koji pokreću i implementiraju slične strategije. Kao posledica ulaganja, od 2020. godine 5 miliona novih automobila brendova „Volkswagen“ grupe godišnje će biti povezano sa takozvanim Internetom inteligentnih uređaja (na engleskom „Internet of Things“, IoT).


Brojna rešenja vezana za mobilnost će takođe biti predstavljena kupcima u nadi da će ona postati deo njihovog svakodnevnog života. Na primer, opcija koja omogućuje kupcima da naručene pošiljke budu dostavljene kod njihovih automobila umesto na određenoj adresi. Ili aplikacija za parking sa integrisanom mogućnošću plaćanja i preporukama slobodnih mesta u realnom vremenu na osnovu lokacije korisnika.

Wikimedia Commons
Wikimedia Commons

„LEGO“

Kroz filmove, mobilne aplikacije i video-igre, „LEGO“ je uspeo da privuče današnje moderne potrošače. Unapređena digitalna strategija je pomogla kompaniji da izbegne bankrot i da doživi veliki rast. Do sada, uspešno su izveli mnoge marketinške kampanje zasnovane na sadržaju i tako još više uspostavili svoj brend, uz socijalnu strategiju u kojoj je najveći fokus na angažovanosti zajednice.


Onlajn „LEGO“ zajednica pruža fanovima priliku da prilože svoje ideje za nove komplete i da glasaju za one koje smatraju najboljim. Ako projekat dobije 10,000 glasova, „LEGO“ procenjuje ideju, bira pobednika i pravi novi set koji se prodaje širom sveta. Ovo znači da oni prepoznaju da su njihovi kupci najveći izvor novih ideja i inovacija. Ovaj pristup je omogućio kompaniji da konstantno izbacuje nove proizvode koje fanovi vole i da održe blizak odnos sa svojim kupcima. Takođe su pokrenuli i druge inicijative poput „LEGO Boost“, aplikacije koja uči decu da kodiraju, kao i „LEGO Life“, inicijative koja pomaže u društvenom networking-u i promociji brenda.

Wikimedia Commons
Wikimedia Commons

„Procter & Gamble“

Gigant artikala široke potrošnje „Procter & Gamble“ je nastojao da postane „najdigitalnija kompanija na planeti“ 2012. godine. Oni su već bili na čelu industrije kada su odlučili da pređu na viši nivo sa digitalnom transformacijom. Međutim, njihov veliki i neodređeni cilj je vodio do obimnih i neodređenih inicijativa koje nisu imale jasnu svrhu. U spoju sa padom u ekonomiji, suočili su se sa problemima od samog početka.


Bitno je obratiti pažnju na konkurenciju. Ulaganje u skupu digitalnu transformaciju koja podrazumeva ogromne izdatke nije moglo dovesti do velikog profita u budućnosti, pogotovu sa naznakama ekonomskog kraha. „P&G“ je verovatno mogao da postigne uspeh da se fokusirao na manje digitalne projekte namenjene već postojećim proizvodima i procesima.

Digitalna transformacija mora uzeti u obzir sve spoljašnje i unutrašnje faktore i biti usko povezana sa određenom planiranom strategijom.

Wikimedia Commons
Wikimedia Commons

„Airbnb“

Osnovana 2008. godine bez velikih početnih ulaganja, startap kompanija „Airbnb“ danas ima 150 miliona korisnika i vredi 31 milijardi dolara. Iako je slična ideja iznajmljivanja smeštaja putem onlajn platforme postojala i ranije (HomeAway.com, VRBO.com, Couchsurfing.com, BedandBreakfast.com, „Craigslist“...), „Airbnb“ je vremenom postao predvodnik ovog koncepta, veliko ime u ugostiteljstvu i ogromna konkurencija postojećim poznatim hotelskim lancima.


Mnogo faktora je uticalo na njihov uspeh. Postepeno proširivanje opsega onog što pruža i što predstavlja njihova platforma i brend, pametan marketing, pristupačna cena, investicije, stanje tržišta, raznovrsnost oglasa, zabavan i funkcionalan dizajn, fokus na potrebe kupaca i na korisničkom iskutvu, korišćenje pune mogućnosti dostupne tehnologije i kreativna rešenja.


U početku je jedan od većih konkurenata bio „Craigslist“, koji je obuhvatao  deo iste ciljne grupe. Komplikovanijom metodom, momci su pronašli način kako da iskoriste bazu podataka i postojeći sistem objavljivanja oglasa koji „Craigslist“ ima. Tako su preusmerili korisnike na svoju platformu. Kasnije su iskoristili mogućnosti „Facebook Connect-a“, predstavivši „Airbnb Social Connections“ opciju. Ovi i mnogi slični postupci na njihovom zanimljivom putu do uspeha čine ovaj startap idealnim primerom na koji se preduzetnici često ugledaju.


Pored klasičnih primera poput „Airbnb-a“, korisno je proučiti i razvoj novih uspešnih i manje uspešnih preduzeća/startapa. Zanimljivo je istražiti i svet startapa u Srbiji koji je veoma aktivan, i sve više prisutan i promovisan mladima. Njihov značaj je potvrđen sve većim ulaganjima preko raznih programa i praksi. Neki primeri jesu „AlgiOx“ — pametni i samoodrživi prečišćivač vazduha baziran na mikroalgama, i Anora — pametna rukavica za slepe.


Istraživanje pojma digitalne transformacije jeste i analiza jednog dela uspeha određenog biznisa, na osnovu koje možemo izgraditi sopstvene poslovne strategije. To istraživanje takođe može da posluži i pojedincu koji tek počinje svoj put u preduzetništvu. Čak i za onog ko ima samo nejasnu ideju, ovi primeri mogu da posluže kao inspiracija da uvidi mogućnosti koje ga okružuju i pokuša da tu ideju sprovede u delo.


Izvori:

ZIGURAT;
Forbes;
McKinsey & Company;
The Enterprisers Project;

MuchNeeded;

GrowthHackers;
LinkedIn