Kako da živite od svog hobija?

Foto: Pixabay

Prevela: Ana Katić

Svi maštaju o tome, a zašto i ne bi? Zvuči sjajno: umesto da vreme za svoj hobi uglavljujete, na primer, posle večere, pre nego što se deca probude, tokom vikenda, započećete biznis i moći čete da jedete, spavate, dišete, i najvažnije, da živite od svog hobija.

Međutim, ništa u životu nije lako kao što se naizgled čini. Možda ste dovoljno vešti da napravite predivne ručne radove, ali započinjanje uspešnog biznisa iziskuje više od toga. Postoji razlika između onih koji prave stvarčice radi zabave i dodatnog novca, i onih koji polaze od ideje: „Hoću da zarađujem od ovoga i odradiću to kako treba“, kaže Barbara Brejbek, koja radi od kuće kao biznis stručnjak, a koja je ujedno i autor knjige „Make it profitable!“. „Uvek u svim svojim knjigama govorim da su ljudi koji uspevaju upravo oni koji imaju finansijski razlog za to“.

Stoga, evo vašeg prvog koraka: Odlučite zbog čega zaista započinjete ovaj biznis. „Ako to radite iz ljubavi ili želite da ostvarite dodatni prihod - super, možete jako da se zabavite. Možete da zarađujete dovoljno da obezbedite sebi potreban materijal do kraja života, ali nikad nećete zaraditi za namirnice“, kaže Brejbekova. „Ako to radite jer zaista želite da uvećate porodičnu zaradu, onda morate da se uozbiljite“.

A šta ta ozbiljnost iziskuje? Nastavite sa čitanjem i saznajte kako da počnete.

-preduzetnistvo.gif

Počnite da čitate

Nije nužno da budete diplomirani menadžer da biste uspeli, ali to što znate da rukujete običnom iglom nije dovoljno. „Nije neophodno da imate neku podlogu u oblasti biznisa, ali ukoliko je nemate, trebalo bi da se informišete“, kaže Suzan Brant, iz Udruženja hobi industrije, gde su neki od članova zanatlije, izdavači, distributeri, trgovci u maloprodaji.

Brantova predlaže da posetite biblioteku i pronađete časopise i tekstove o biznisu, ali i da proverite ono što se nudi u vašoj zajednici, kao što su časovi za odrasle. „Ukoliko ste u mogućnosti da posetite neki veliki gift šop ili tržni centar, pokušajte da pronađete ljude iz nekonkurentnih oblasti koji su voljni da razgovaraju sa vama“, dodaje Brantova. „Postoji mnogo velikodušnih ljudi koji se sećaju da je i njima neko pomogao kada su počinjali“.

10 koraka da počnete

1. Informišite se o teritorijalnim propisima, dozvolama i dopuštenjima;
2. Upoznajete se sa propisima u vezi sa taksama u svojoj državi;
3. Registrujte ime svog biznisa kod lokalnih predstavnika;
4. Izaberite svog telekomunikacionog operatera;
5. Otvorite žiro račun za svoj biznis;
6. Nabavite broj poreske registracije trgovca;
7. Informišite se o državnim odredbama vezanim za vaš biznis;
8. Uspostavite dobar evidencioni sistem;
9. Osigurajte se kako treba;
10. Odlučite kakav štampani materijal vam je neophodan da biste efektno promovisali i prodavali svoje proizvode.

Izvor: „Homemade for profit“, Barbara Brejbek

sewing_955333_960_720.jpg

Foto: Pixabay

Istražite tržište, cene i prodajna predstavništva

Istražite svoje tržište. Vaša porodica i prijatelji će se možda oduševiti onim što ste napravili i čak dati više od nekoliko hiljada za nešto od toga, ali da li će to učiniti i drugi? Zbog toga je pretraživanje tržišta obavezno: nemojte pretpostaviti da postoji tržište za vašu robu, sve dok ga ne pronađete. Idite na sajmove, pretražujte internet, čitajte publikacije o trgovini, i opet, razgovarajte sa drugim zanatlijama da vidite kakvo je njihovo iskustvo.

Postoji nekoliko razloga da temeljno istražite svoje tržište: da ustanovite konkurenciju, da pronađete najbolja prodajna mesta za vaše proizvode i da vidite da li bi se oni uopšte prodavali. Na primer, istražite tržne centre sa zanatskom robom u svom mestu, i možda otkrijete isto što i Brejbekova – da vaši proizvodi nisu popularni kao nekad zbog konkurencije uvezene, a ponekad i škart robe.

Upravo ovo treba da izbegavate. „Situacija je takva, da, ako želite da budete uspešni, morate da imate neobičan proizvod za koji neće postojati konkurentni proizvod napravljen uz pomoć mašina“, kaže Brantova. „Morate da imate nešto što ćete praviti brzo, ali što neko drugi ne može tako očigledno i lako da iskopira“.

Dženi Hart je pronašla baš takav proizvod – ručno izvezene potrete koje prodaje putem svog veb sajta i galerije Jard dog u Ostinu u Teksasu. Počela je da izlaže kao umetnik sa svojih sedamnaest godina, a ideju za izvezene slike dobila je pre sedam godina kada je videla vez jednog psihijatrijskog bolesnika. „Moj pristup je malo drugačiji pošto su moji proizvodi dostupni samo po porudžbini“, kaže Hartova. Ona je započela svoju misiju „lepih potrepština“ pre pet meseci, tako što je pokrenula sopstveni sajt.

Tokom pretrage, Hartova nije naišla ni na koga ko se bavi sličnim poslom onlajn. „Moj sledeći korak bio je da otkrijem ko bi mogao biti zainteresovan za moj rad“, kaže ona. Potom je poslala mejlove stotinama administratora povezanih web stranica (starinsko tkanje, retro print, vez) ne bi li razmenila kontakte i razglasila priču o svojim proizvodima.

beads_776102_960_720.jpg

Foto: Pixabay

Odredite gde ćete prodavati svoje proizvode

Tražeći onlajn tržišta za svoje jedinstvene proizvode, Emili Otom je otkrila da je internet sjajan izvor informacija za njen biznis, kompaniju „Fensi deluks“. „Provela sam sate pretraživajući sajtove o umetnosti, marketingu i aukcijama, kao i sajtove uspešnih umetnika“, kaže Otomova, koja od 1991. godine prodaje ručno rađenu odeću, slike, igračke i nameštaj. Započela je onlajn biznis 2000. godine i trenutno ga vodi iz grada Gras Vali u Kaliforniji, i to uz pomoć svog muža, Rajana Kasana. „Pisala sam umetnicima i postavljala im brdo pitanja“, dodaje Otomova.

Ova zalaganja na internetu su se isplatila – razmena informacija sa sajtovima sličnih interesovanja kao i učešće na onlajn aukcijama su joj pomogli oko trgovanja, kao i oko medijskog pokrića (i nju smo, takođe, pronašli onjaln).

Ostale prilike za maloprodaju zanatskih proizvoda su sajmovi, tržni centri i klasifikovane reklame u časopisima sa ovom tematikom. Zaista jedinstveni proizvodi, poput onih koje prave preduzetnici kao što su Hartova ili Otomova, mogu biti izloženi u galerijama ili u maloprodajnim salonima.

Utvrdite cenu kojom ćete ostvariti dobit

Opet, istraživanje vam može pomoći da razrešite jednu od vaših potencijalno škakljivih dilema - kako ustanoviti cenu. „Onog momenta kad započnete svoj biznis, otkrićete da ga više ne volite kao pre kad ste bili plaćeni 10 centi po satu.“

Da biste izbegli ovu novčanu noćnu moru, uradite domaći zadatak pre nego što uložite vreme i novac. „Primarna greška koju prave početnici je da pogledaju svoj proizvod i pomisle: „Ne bih dao za ovo više od 10 dolara“, kaže Brejbekova. „Oni baziraju svoju cenu u odnosu na sopstveni džep, što je velika greška, jer većina zanatlija nije baš bogata. Ono što treba da uradite je da istražite tržište i vidite kakve su cene kod drugih koji prave slične proizvode.“

Kada određujete koliko je novca potrebno da napravite proizvod, morate uračunati materijal, ali i opšte troškove kao što su komunalne usluge, dozvole, takse i ostalo. „Ako shvatite da možete napraviti samo 10 proizvoda dnevno, a treba da izdvojite 10 dolara za materijal, onda je to 100 dolara. Tada proizvode možete prodavati za 15 dolara. Da li vaš radni dan vredi više od 50 dolara? A to je sve bez uračunatih opštih troškova“, upozorava Brantova.

Pravo stanje stvari prilikom pokretanja biznisa od zanatskih proizvoda
• Troškovi pokretanja biznisa;
• Oprema: pribor, materijal za marketing, računar, špedicija, pakovanje, ukoliko prodajete onlajn ili preko porudžbina putem mejla

knitting_925080_960_720.jpg

Foto: Pixabay

Saveti profesionalaca

Kada samo intervjuisali Dženi Hart, koja se bavi vezom i koja je tek od nedavno preduzetnica, pitali smo je da li ima nekih pitanja za ostale preduzetnike i stručnjake u ovoj oblasti. Evo njihovih saveta:

Dženi Hart: Koliko je bitno napraviti biznis plan? Da li je to neophodno samo za biznis za koji tražimo pozajmicu ili investitore?

Suzan Brant: Ukratko, veoma je bitno. Morate početi sa biznis planom, a potom proveravati svoj napredak periodično. Ipak, zapamtite da je biznis plan dinamičan dokument koji se stalno menja i dopunjava. Ne treba da ga menjate kada od toga nemate koristi, ali kako zalazite sve dublje u biznis, i kako vaša vizija postaje jasnija, moguće je da će biti odgovarajućih izmena koje treba usput da napravite.

Hartova: Imam utisak da je lako tražiti poslovne prilike preko interneta. Koji su najefektivniji načini da proširimo biznis van sajber sveta?

Brantova: To baš i nije lako. Velika je konkurencija kad treba privući ljude da vas samo pronađu. Ironično je što je, da biste to postigli, najbolje koristiti upravo one načine informisanja koji su suprotnost vebu – slanjem pošte ili štampane reklame. Takođe i televiziju, ukoliko to možete da priuštite. Ako možete da razglasite svoj biznis na lokalnoj kablovskoj televiziji ili radiju, imaćete šansu da promovišete svoj sajt. Ako imate prijatelja iz savezničkog ili nekonkurentnog tradicionalnog biznisa da podeli vizit-karte sa vašom internet adresom, tim bolje.

Hartova: Kako da upravljam promenom radnog vremena kada imam posao na kome sam od devet do pet, a istovremeno počinjem biznis od kuće, pri čemu moram da radim puno radno vreme?

Brejbekova: Ne postoji lak način da ovo postignete. Većina ljudi koji su tek započeli biznis od kuće ulažu oko 80 sati nedeljno, tako što raspodele vreme na posao i na svoj biznis, sve dok nad nečim ne izgube kontrolu i onda moraju da odluče od čega će odustati. Ako vam je prihod od posla ključan za lični način života, nemojte, pod bilo kakvim okolnostima, odustati od tog posla dok se ne uverite da možete da zaradite dovoljno od biznisa od kuće da biste namirili svoje potrebe. Ne možete da se vodite pretpostavkom da će se prinos vremenom povećavati.

Prvo morate da imate čvrst plan za to kako ćete iskoristiti svoje dodatno vreme da napravite i prodate više proizvoda ili da počnete da se bavite nekim sporednim zanimanjima, poput podučavanja i pisanja, kako biste uvećali svoj prihod. Ako možete sebi dokazati na papiru da ste sposobni da dva ili tri puta uvećate trenutni prihod kad biste samo imali više vremena, tek tad otkaz na poslu postaje istinsko pitanje vere u sebe i u svoje sposobnosti.

Savet: Uključite u svoj plan najgori mogući scenario ukoliko se desi da ne uspete. Ako možete da živite sa tom mogućnošću, nemate mnogo da izgubite. Pre svega, nemojte se oslanjati na neku drugu osobu i tražiti da vam ona kaže šta da činite, pogotovo ne na porodicu i prijatelje. Na kraju krajeva, smatram da svi moramo verovati svojim instinktima, jer su oni neretko u pravu.


Izvor: Entrepreneur


Ana je sanjar koji kroz život korača tiho, širom zatvorenih očiju.