Kada treba otkriti invaliditet na poslu?
Pixabay

Oksfordski rečnik definiše „obelodanjivanje“ kao postupak pretvaranja novih ili tajnih informacija u poznate, ali za ljude sa invaliditetom, ovaj pojam ima specifičan značaj: onaj koji uključuje više preispitivanja i neodlučnosti.

Šta je obelodanjivanje?

Obelodanjivanje je uvek u umu osobe sa invaliditetom i obično dolazi do izražaja kada se popunjava prijava za posao. To je reč koja se koristi da opiše tu trik situaciju koju mnogi ljudi sa invaliditetom prepoznaju – da li da kažem potencijalnom poslodavcu da imam invaliditet ili ne?

Kada treba da otkrijete?

Obično postoji pitanje u prijavi da se izjasnite povodom invaliditeta, radi se o „jednakim mogućnostima“ i naziva se obrazac za monitoring. Komisija za ljudska prava i ravnopravnost kaže da poslodavci ne smeju donositi odluke o tome koga će pozvati na sledeći korak, na osnovu informacija koje ljudi daju u ovom delu prijave za posao. Takođe savetuje ljudima iz odeljenja za ljudske resurse da ne prosleđuju obrazac za monitoring osobama koje donose odluke koga će zaposliti. Ipak, većina ljudi sa invaliditetom i dalje misli da deljenje ove informacije previše rano podstiče diskriminaciju i da ih može koštati intervjua.

Dakle, zašto reći kada ne morate? Zašto ne čekati i pustiti ih da saznaju kada budete ispred njih?

-poslovna_komunikacija.gif

Da li obelodanjivanje može biti dobra stvar?

Bili Sanders misli da jeste. On je postao kreativan sa traženjem posla i postavio je video na You Tube-u uz pomoć mentora. U njemu, on je u potpunosti otvoren u vezi sa svojim ograničenjima. „To je način da kažete ljudima ko ste, šta možete i šta ljudi mogu videti kao prepreke“. Sanders kaže: „Ukoliko ih upozorite da vam je vid oštećen, onda vam oni neće dozvoliti da upravljate avionom“.

Sandersov CV uključuje snimke njega kako koristi specijalnu tehnologiju, svira klavir i pokazuje svoj talenat pogađajući tačan dan bilo kog datuma u zadatoj godini.

Video je napravljen uz pomoć male agencije za zapošljavanje A Potential Diamond koja pomaže ljudima sa autizmom, Aspergerovim sindromom i ljudima sa blagim poremećajem učenja da nađu posao. Video je imao 293 pregleda u prva tri dana.

Ukoliko ne date prethodno upozorenje, nećete obavezno dobiti dostupan intervju. Prostorija može biti previše mala ili na spratu, što može uzrokovati probleme za one koji koriste kolica ili one koji imaju problema sa kretanjem. Testovi procene mogu biti nečitljivi ili prouzrokovati teškoće ukoliko imate disleksiju ili oštećenja vida. Sam intervju može biti težak ukoliko, na primer, imate oštećenje sluha, a intervju se održava u prostoriji koja odzvanja.


Da li treba da otkrijem?

Za Kejt Neš, koja radi sa kompanijama o tome kako tretiraju osoblje sa invaliditetom, obelodanjivanje je individualan izbor. „Da biste dobili prilagođavanja na radnom mestu koja su vam potrebna, morate podeliti privatne informacije“, kaže Neš koja je, takođe, napisala knjigu o deljenju informacija o invaliditetu sa poslodavcima. Međutim, postoji mnogo ljudi koji upravljaju svojim oštećenjima samostalno.

Neš, koja ima artritis, otkriva informacije. „Ja bih se potrudila najviše što mogu na intervjuu, i ukoliko je relevantno za posao rekla bih na kraju da imam artritis i šta to znači. Zatim bih im rekla da „naravno, želim vam što više olakšam da me zaposlite. Ukoliko to uradite, rado ću popričati o prilagođavanjima koja će mi možda zatrebati“.

Prilagođavanja će možda uključivati fleksibilno radno vreme, specijalnu opremu ili pomoćnog radnika ili tumača, ali ukoliko neko postane osoba sa invaliditetom dok radi, odluka kada istupiti može biti nezgodna. Neš kaže da se mnogi ljudi koji su od skoro sa invaliditetom navikavaju na situaciju i da ponekad treba da vežbaju da ispričaju svoju priču pre nego što je podele sa drugima.

Da li je obelodanjivanje koristan termin?

Neki ljudi ga nazivaju izjavom. Kejt Neš misli da ni jedno ni drugo nisu prikladni nazivi. „Da biste obelodanili nešto, značilo bi da imate tajnu“, kaže Neš, „a ukoliko izjavite nešto, to zvuči kao da imate neku veliku vest. Ovo su izrazi koje bi mi kao osobe sa invaliditetom izabrale da koristimo za sebe i to je u redu jer se tako osećamo“. Ona kaže da poslodavci ne bi trebalo da ih koriste jer „odražavaju ove pojmove“.

Obelodanjivanje i izjavljivanje su delimično nepodesne reči za ljude koji se navikavaju na činjenicu, dodaje Neš. „Jezik koji sugeriše da imate nešto što bi mogao biti problem vas može sprečiti da podelite informaciju koja bi vam mogla obezbediti prilagođavanje koje vam je potrebno“.

IZVOR: BBC News