Da li znate šta je mobing?

Foto: Injured Workers Support

Prevela: Katarina Kovač

Pod mobingom na radnom mestu se karakteriše sledeće:

• Emocionalno zlostavljanje na radnom mestu;
• Udruživanje kolega, podređenih ili nadređenih, kako bi nekoga izbacili iz kolektiva uz pomoć tračeva, nagoveštaja, zastrašivanja, ponižavanja, izolacije;
• Diskriminacija, seksualno uznemiravanje, nasilje na radnom mestu itd.

Dok je mobing na radnom mestu u porastu, svest o problemu se ne širi istim tempom. Međutim, pravnim terminom je mobing opisan kao zlostavljanje koje nije na bazi diskriminacije. Često, osobe koje su na meti su na upravnim pozicijama; napad često započne kolega ili podređeni, ali nadređeni često dopuste da se to nasilje nastavi.

Zajedničke karakteristike žrtava mobinga

Žrtve mobinga imaju jednu zajedničku manu – ne uklapaju se u norme organizacije. Uz to, žrtve su generalno žene, uzrasta 32-55 godina. Ove mete mobinga su uglavnom visoko obrazovane i na dobrom glasu zbog svojih sposobnosti. Pored toga, obično su atraktivne, bez dlake na jeziku i spremne da naprave strateške promene koje bi unapredile ili pomogle organizaciji. Imaju tendenciju da budu ostvarene, iznimno kreativne i posvećene.

-poslovna_komunikacija.gif

Zbog svoje kompetencije i dobre radne navike, žrtvama mobinga je često veoma teško da shvate zašto su odjednom izolovane, ponižene i ismevane. U stvari, bivši saveznici mogu da se okrenu protiv mete bez ikakvog povoda, verujući da postoji pravedan razlog za to što tu osobu svi kritikuju.

Uobičajene taktike mobinga

Mobing se ponekad smatra kao užasan i neobuzdan virus koji se širi kroz organizaciju uz pomoć:

• tračeva,
• neosnovanih optužbi,
• ponižavanja,
• izolacije,
• zastrašivanja,
• omalovažavanja,
• javne diskreditacije,
• stvaranja neprijateljskog okruženja,
• podsmevanja i
• zlonamernog i neprestanog emocionalnog zlostavljanja.

mobing_2016_04.jpg

Foto: Free Digital Photos

Razlog zbog kojeg se ova vrsta otvorenog uznemiravanja naziva mobingom je što, uglavnom, jedna osoba preuzme ulogu vođe i privuče mnoge da učestvuju u sličnom, sistematičnom ponašanju koje ispoljavaju gotovo svi u organizaciji koji su u kontaktu sa tom osobom.

Najčešće vrste organizacija u kojima ima mobinga

Industrije/organizacije u opadanju: industrije koje se suočavaju sa padom u sveukupnoj potražnji njihovih proizvoda doživljavaju mnogo finansijskih ograničenja. Javna preduzeća se takođe suočavaju sa većim pritiskom da zadovolje deoničare. Ovako rasprostranjene brige mogu organizaciju da učine podložnom mobingu, jer nadležni imaju običaj da ignorišu ovu vrstu problema dok se suočavaju sa problemom od suštinskog značaja.

Birokratske organizacije: u birokratskim organizacijama (kao što je vlada), usvojene su različite politike, kako bi čitava organizacija funkcionisala bez problema. Međutim, atmosfera u ovim sredinama dovodi do prekida u komunikaciji nadležnih, koji uglavnom potcenjuju problem i nazivaju ga najobičnijom prepirkom.


Izvor: NoBullying.com

Katarina je student engleskog jezika koji veruje da je sve moguće ukoliko se dovoljno želi.