Da li je jednojezičnost nepismenost XXI veka?

FOTO: Pixabay

Predstavljao je program usvajanja drugog jezika, vodeći ga u maloj i konzervativnoj državi Juta, kada je izgovorio sledeću rečenicu: „Jednojezičnost je nepismenost XXI veka”. Publika mu je aplaudirala, eksperti su počeli da hvataju beleške, a oni manje stručni počeli su da nailaze na tu rečenicu lutajući društvenim mrežama. „To je bila jedna od onih rečenica koje prosto izgovoriš i ne razmišljaš o njenim posledicama”, priznaje Roberts.

Kao što je činjenica da neko ne ume da čita i piše određivala profesionalnu i društvenu budućnost jedne osobe s početka XX veka, danas činjenica da neko govori samo svoj maternji jezik stvara prepreku za ulaz na tržište rada za svaku mladu osobu, tvrdi Roberts. „Iz ekonomskih razloga, znanje drugog jezika je postalo neophodna dodatna veština za posao”, kaže stručnjak.

Usvajanje drugih jezika
Sve je počelo kao izazov pod uticajem hispanske zajednice u SAD-u: integrisati španski u učionice u okruzima Dejvis i Grenit. I to ne kao drugi jezik, već (kao jezik nastave), sa idejom da učenici provedu 50% vremena učeći na engleskom jeziku, a preostalih 50% na španskom jeziku.

_event_management.gif

Program se pokazao uspešnim i ubrzo se proširio. Na državnom nivou je pokrenut 2009. godine, a te iste godine je u nejmu učestvovalo 1400 učenika. Kroz pet godina, program se proširio na 25 hiljada učenika samo u Juti, dok su i druge države poput Delavera i Indijane počeli da ga primenjuju. Danas obuhvata pet jezika: španski, francuski, kineski, portugalski i nemački. Uskoro će im se pridružiti arapski i ruski.

Engleski više nije u modi
Engleski jezik je treći na svetu po broju izvornih govornika. Ako mu se dodaju govornici engleskog kao drugog jezika, onda se sa 800 miliona govornika penje na lestvici kao drugi jezik na svetu po broju ljudi koji ga koriste, odmah posle mandarinskog.

Ali, prema Robertsu, zemlje engleskog govornog područja imaju jednu manu u odnosu na druge zemlje, posebno one zemlje u razvoju. „Mi u SAD-u i, u nekoj meri, ljudi iz Velike Britanije i drugih bivših kolonija britanske imperije oslanjamo se na naše znanje engleskog jezika. Mislimo da možemo preživeti u svetu ako govorimo samo engleski jezik”. Ali to više nije moguće. „Engleski jezik je bio jezik XX veka. Ali tamo kuda svet ide, engleski uskoro neće biti dominantni jezik“, objašnjava Roberts. I što pre to shvatimo, bolje.

dictionary_1149723_1280.jpg
FOTO: Pixabay

„Jezici su osnovne i neophodne veštine kako bi mladi ljudi XXI veka mogli da komuniciraju sa svetom i na taj način napredovali u svojim karijerama”. Nešto što, prema ovom stručnjaku, mnogo bolje usvajaju zemlje u razvoju. „Sve aktuelne mreže kojima raspolažemo su neverovatan izvor informacija. Osoba koja ne može da pristupi tim informacijama, bilo zbog toga što je kompjuterski ili jezički nepismena, ostaje uskraćena za nova znanja”, dodaje Isabel Margarita Lopes, dečiji neurolog specijalista za jezike na Klinici Las Kondes, u Čileu.

U svetu gde se sve brže živi, međusobno povezanom i globalnom, govoriti drugi jezik je odskočna daska za treći, pa čak i četvrti jezik. „Dokazano je da jednom kada naučiš drugi jezik, tvoj mozak je pripremljen da sa većom lakoćom usvoji i treći jezik”, kaže Roberts, koji preferira da govori o “trilingvizmu” umesto o “bilingvizmu”.

U kom uzrastu početi?
Program u Juti počinje u prvom razredu, sa decom uzrasta između pet i šest godina. „Započeti učenje drugog jezika u ranom uzrastu, kroz školovanje, je veoma efikasno u pogledu troškova i rezultira visokim nivoom kompetencije“, uverava Roberts.

Međutim, proces može započeti i ranije. Ljudski mozak ima genetičku i biološku sklonost za govorom i usvajanjem jezika. I dok je mozak „nezreo“, lakše će savladati različite jezike. „Kada su deca mala više su osetljiva na foneme i u nekom momentu ih mogu proizvesti. Sa vremenom ova osetljivost se smanjuje, a sposobnost produkcije postaje uža“, objašnjava Lopes.

Ne utiču samo ekonomski faktori na učenje drugog jezika. Takođe je bitna i kulturna baština, kaže Roberts. Deca su sposobna da istovremeno nauče čak nekoliko jezika, ako ti jezici za njih imaju određeni emotivni značaj. Kao, na primer, u multikulturalnim parovima, u kojima oba roditelja govore različite jezike. „Potrebno je više vremena da progovore, ali usvajaju jezike kao izvorni govornici“, objašnjava neurolog. I to je kvalitet koji se, koliko god posle učili, ne može usvojiti. „Da bismo govorili poput izvornih govornika moramo učiti jezik od ranog uzrasta“, zaključuje doktorka. „Što ranije počnemo, jezik se više „ureže“ i možemo ga koristiti tečnije i sa manje grešaka“.

background_20736_1280.jpg
FOTO: Pixabay

Čak i kada prođe mnogo vremena a da nismo koristili jedan jezik, ako je naučen u detinjstvu on zauvek ostaje u nekom delu mozga. Samo je potrebno „izvući“ ga, ponovo uvežbati i aktivirati ga. „Na neki način je znanje jezika poput vožnje bicikla. Ako je ne praktikuješ nekoliko godina i rešiš da obnoviš znanje, verovatno ćeš pasti nekoliko puta, ali posle ćeš lagano nastaviti vožnju“, zaključuje Lopes.

IZVOR: BBC Mundo