Toranj proizlazi iz mašte jednog holandskog umetnika, Dana Rosegarda, koji je pogledao kroz prozor hotela u Pekingu i shvatio da je smog toliko gust da ne može da vidi grad. Čak je osmogodišnjacima u gradu bio dijagnostikovan rak pluća, a prljav vazduh je smanjio životni vek stanovnika za 15-16 godina. „Ovo nije svetla budućnost koju predviđamo“, rekao je Rosegard. „Ovo je užas.“
Pridržavajući se stare izreke, „kad vam život da limun, vi napravite limunadu“, Dan se zapitao šta bi mogao da uradi. Baš kao alhemičar, od otpadnog proizvoda je stvorio nešto lepo i poželjno. Prodaja nakita pomogla je u finansiranju izgradnje kula.
Sigurno se pitate da li je imao neko prethodno znanje o ovoj temi pre nego što je radio na njoj. Dan je odgovorio na to:
„Nisam znao ništa. U stvari, ja sam čak i pušač! Ali ne morate da znate o svojoj temi kada počnete“, kaže on. „Ako imate o nečemu prirodnu radoznalost, to vam postaje opsesija i nastavljate dalje da učite. U stvari, vaša opsesija vas motiviše da brže učite.“
Tako su on i njegov tim odlučili da naprave najveći prečistač vazduha na svetu. Kula koju su izgradili, a koja se koristi u Roterdamu, Pekingu, Tianjinu i Dalianu, usisava 30 000 kubnih metara zagađenog vazduha na sat, čisti ga na nivou čestica PM2.5, PM10 - a zatim oslobađa čist vazduh nazad u grad. Toranj se napaja solarnom energijom. Vazduh oko kule je 55 do 75 odsto čistiji od ostatka grada. Ali nakon što se čestice čađi filtriraju iz vazduha, one ne nestaju - treba nešto uraditi sa njima.
Filtrirani smog ima gotovo 40 posto ugljenika. Kompresovanjem ugljenika se dobijaju dijamanti. Čestice smoga koje su filtrirane iz kule kompresovane su za 30 minuta i pretvorene u dijamante od kojih svaki predstavlja 1 000 kubnih metara zagađenja. Rosegard kaže da je par čak koristio prsten od smoga kao verenički prsten. Takođe, sarađuje sa nevladinim organizacijama, vladama, studentima i tehnološkim kompanijama kako bi smislio druga rešenja za smanjenje zagađenja vazduha u gradovima.
„Sve je u povezivanju nove tehnologije sa kreativnim razmišljanjem“, kaže Rosegard. „Ako počnete da razmišljate o tome, postoji toliko toga što možete da mislite, još mnogo toga što možete da učinite.“
Ako većina nas sledi Danov primer, sigurno možemo ovaj svet učiniti boljim mestom za život i, što je najvažnije, zdravijim. Dovoljno je videti svetlu tačku u mraku i krenuti ka njoj.