Zašto treba upisati Socijalni rad?

Foto: Filozofski fakultet Novi Sad

Na osnovu Zbirnog izveštaja o radu ustanova socijalne zaštite i izveštaja o radu Centra za socijalni rad pokrajinskog zavoda za socijalnu zaštitu, ustanovljeno je da postoji nedostatak socijalnih radnika i da ovo, nije samo slučaj sa Vojvodinom, već se ovakav problem javlja i u ostalim delovima Srbije.

Kako se navodi u vodiču za brucoše, pored Centara za socijalni rad, socijalni radnici se zapošljavaju u školama, domovima za stara lica, domovima za decu bez roditeljskog staranja, centrima za alternativno roditeljstvo, nevladinim organizacijama, kao što su UNICEF, UNHCR, Save the children, Crveni krst, kao i mnogim drugim ustanovama iz oblasti socijalne zaštite.

Koordinator programa osnovnih i master studija Socijalnog rada, Marko Škorić izjavio je za iSerbia da je nakon sprovedenog istraživanja Filozofski fakultet reagovao i otpočeo pripreme za izradu studijskog programa.

Socijalni radnik treba da bude tolerantan i kulturno kompetentan u vezi sa razlikama koje se tiču pola i roda, starosti, sposobnosti, porekla, etničke, rasne ili verske pripadnosti, seksualne orijentacije itd. - Marko Škorić.

„Taj posao nije bio lak iz više razloga, jer postoje pravila i procedure kako se to radi i šta je sve potrebno da bi neki program zaživeo, ali uspeli smo da napravimo tri programa iz domena socijalnog rada i socijalne zaštite koji startuju na jesen - osnovne i master studije, kao i master program Sociologija u socijalnoj zaštiti”, objasnio je Škorić.

Student koji završi osnovne studije smera Socijalni rad koje traju četiri godine odnosno osam semestara, dobija akademski naziv „Diplomirani socijalni radnik”. Neki od primarnih ciljeva ovih studija su da student stekne razumevanje i posvećenost vrednostima socijalnog rada, pored toga, treba da bude pripremljen za profesionalnu praksu sa pojednicima, porodicama, zajednicama na različitim lokacijama, regionima i raznovrsnim kontekstima.

social_care_550766_1280_2017_03.jpg

Foto: Pixabay

Međutim, pored mnogobrojnih ciljeva koji su predstavljeni u pomenutom vodiču, koordinator je naveo da je, po njegovom mišljenju, najbitnije da budući socijalni radnik bude osetljiv na brojne društvene probleme, a naročito da razume individue i grupe kojima je potrebna neka vrsta socijalne intervencije.

„U tom smislu, ključno je i poznavanje jezika sredine, ljudskih prava, te problematike diskriminacije, stereotitipa i predrasuda, koji čine važan deo programa. Drugim rečima, socijalni radnik treba da bude tolerantan i kulturno kompetentan u vezi sa razlikama koje se tiču pola i roda, starosti, sposobnosti, porekla, etničke, rasne ili verske pripadnosti, seksualne orijentacije itd. U tom smislu, naglasak je na razvijanju pozitivnog i humanog odnosa prema ljudima različitog porekla i ljudima koji imaju najrazličitije socijalne potrebe”, ističe Škorić.

Studenti će imati obezbeđenu praksu

Pored nastave, koja će se održavati na Filozofskom fakultetu, postoji i praksa svake godine. Kako nam je objasnio Marko Škorić, u prvoj godini studenti se upućuju u humanitarnu organizaciju ili u udruženje građana iz oblasti socijalne zaštite, gde se obučavaju 30 radnih sati, a u drugoj, tokom 90 radnih sati, mogu da idu u republičke organe, organe javne uprave, pokrajinski i republički Zavod za socijalnu zaštitu i odgovarajuće opštinske sekretarijate.

U trećoj godini se angažuju i rade u službama socijalne zaštite na opštinskom nivou tokom 100 radnih sati, a planirano je i 50 radnih sati pripreme za direktan i superviziran rad sa korisnicima. I konačno, u četvrtoj godini rade 150 radnih sati i imaju 90 sati pripreme, a praksa se realizuje u ustanovama i službama u kojima se direktno primenjuju metode i tehnike socijalnog rada i znanja iz socijalne politike.

„Kao što se može videti, cilj je da studenti, po završetku osnovnih studija, u velikoj meri budu spremni na praktične izazove svog poziva, a da na master studijama Socijalnog rada mogu da nastave svoje teorijsko usavršavanje”, zaključio je koordinator.

Prijemni ispit za Socijalni rad

Na prijemnom ispitu polažu se dva testa - test opšte informisanosti (15 bodova) i test znanja (45 bodova). Kandidat bira da li će polagati test znanja iz sociologije ili iz psihologije. Program prijemnog ispita dostupan je zainteresovanim kandidatima na sajtu fakulteta.

Takođe, Otvorena vrata na fakultetu za ovaj smer počele su 17. marta, a ostale termine možete naći ovde.

O novim master smerovima pročitajte u nekom od narednih tekstova.