Zašto su loši đaci kasnije uspešniji?

Foto: Zelena učionica

Kao što već znamo, dobre ocene nam ne garantuju uvek kartu za srećnu budućnost, a ne važi ni pravilo da oni koji su bili loši u školi, nakon diplomiranja, automatski ostaju nezaposleni. Među neobrazovanima postoje bogati, slavni, uspešni i istrajni, kojima mnogi zavide.

Inteligencija je apstraktan pojam, a akademski uspeh nije uvek najbolji način da se ona izmeri. Uspeh diplomiranog akademskog građanina je definisan na osnovu onoga što je postigao van ustanove, a škola nije uvek prava priprema za ono što nas čeka u samostalnom životu.

Stiv Džobs, na primer, nikada nije završio fakultet, kao ni Mark Zakerberg, ni Bil Gejts. Sergej Korolev, koji je poslao prvi veštački satelit u svemir, bio je prilično loš u školi. Vladimir Majakovski je bio toliko loš student, da nije mogao da pročita Anu Karenjinu do kraja. Čak je i Josif Brodski bio jedan od najvećih neznalica u školi, što ga nije sprečilo da primi Nobelovu nagradu za književnost.

Uspeh zahteva strast, upornost, emocije, sposobnost da se prežive teški trenuci i, posebno, da se razume vrednost neuspeha. Zato toliki ljudi, od kojih niko nije očekivao nikakvo ostvarenje zbog slabog uspeha u školi, sada vladaju svetom. Oni razumeju šta znači boriti se, jer, za razliku od odličnih učenika, od detinjstva su naučili da kontrolišu i prevaziđu svoje neuspehe. Za razliku od odličnih đaka, oni se ne boje da rizikuju, da prekrše pravila i zato mogu da stvore nešto originalno.

7_Terrible_Horrible_No_Good_Very_Bad_Student.jpg

Foto: Thomas Edison State University

Student sa slabim uspehom, obično je lider u svom krugu prijatelja, spreman je da vodi druge, vešto izbegavajući školski sistem. Među takvim pojedincima nalazi se najveći procenat kreativnih ljudi, koji ne razmišljaju na klasičan način. Psiholozi su sigurni da njih, jednostavno, ne interesuju svi predmeti.

U školi nas uče da „može biti samo tako i nikako drugačije” i zbog toga gubimo volju da razmišljamo van onoga čemu nas uče i da probleme rešavamo drugačije. Mnogi bogati su bogati, jer sagledavaju širu sliku stvari. Njima niko ne kaže da je to nemoguće. Uvek rade stvari na svoj način i kao rezultat toga, pobeđuju.

Međutim, to ne znači da loše ocene u školi obezbeđuju uspeh u životu, ali ni savršeni rezultati nisu garancija da će neko postići veliki uspeh. Ocene su samo brojke na papiru. Uostalom, naš život je definisan našim karakterom, iskustvom i vezama, a ne samo školskim ocenama.

Stoga, ako ste završili školu ili fakultet sa, ne tako visokim ocenama, ne očajavajte. Život je niz uspona i padova. Naučili smo mnogo korisnih stvari tokom školovanja, ali stvarno znanje dobijamo posle izlaska iz učionice.


Izvor: El Ciudadano