Van škole: Šta rade deca izbeglice u Srbiji

FOTO: International Rescue Committee

Duže odsustvovanje s nastave, međutim,na decu ostavlja dugoročne posledice: ona gube radne navike, ostaju bez prilike za pozitivnuvršnjačku socijalizaciju i uopšte gube strukturu koju u odrastanju obezbeđuje škola, a koja je važna za adekvatan socijalni i emotivni razvoj deteta.

Čak i u uobičajenim uslovima, bez oružanih sukoba i životnih trauma, dete koje rano prekine školovanje ima manje šansi da ga ponovo nastavi, a ukoliko to i uspe, povratak u školu mnogo je teži. Kada deca jednom prestanu da pohađaju nastavu, gube motivaciju za dalje školovanje,koje je važno za njihov profesionalni razvoj i pozicioniranje buduće mlade osobe u društvu.

Od oko 3.000 dece izbeglica koja se nalaze u Srbiji, manje od 200 je trenutno upisano u škole i pohađa redovnu nastavu. Obrazovanje je dostupno deci čije su porodice tražile azil u Srbiji, kao i maloletnicima bez pratnje smeštenim u centru za azil u Beogradu, a uskoro bi trebalo da obuhvati i decu smeštenu u Bogovađi. Ukoliko roditelji ne žele da traže azil u Srbiji jer planiraju da nastave put ka zapadnoj Evropi ili da se pridruže rođacima van Srbije, njihova deca ne mogu da se uključe u srpski obrazovni sistem. Takva je trenutnosudbina većine dece smeštene u izbegličkim centrima. Za tu decu, neformalno obrazovanje i okupacione aktivnosti preuzimaju neke od funkcija koje bi trebalo da obavlja škola.

IMG_3993.jpg
FOTO: International Rescue Committee

Ove na scenu stupa društveni klub u Centru za azil u Krnjači: to je jedno od mesta gde deca izbeglice mogu konstruktivno i kvalitetno da provode svoje vreme. Ovaj klub, među korisnicima poznatiji kao social café, već mesecima uspešno vodi Fondacija Divac. Skoro da nema osobe smeštene u Krnjači kojabar jedanput nije došla ovde, makar da popije kafu ili čaj. Deca najčešće dolaze da se pridruže kreativnim aktivnostima kakve su bojenje majica, ukrašavanje tehnikom dekupaža, ili izrada ukrasnih predmeta.

Okupacione aktivnosti su korisne jer doprinose socijalizaciji dece i omogućavaju im da vreme provode na koristan i kreativan način. Ipak, u uslovima kada su produženo isključena iz nastave, poseban značaj za decu ima neformalno obrazovanje. Grupa devojčica iz Krnjače, na primer, nedavno je tako uspešno savladala kurs nemačkog jezika koje su pohađale u Info Parku, da su dobile stipendije da učenje nastave u Gete institutu u Beogradu. Jedna druga grupa, sačinjena od dečaka, mahom maloletnika bez pratnje roditelja, uporno pohađa kurs engleskog jezika. Ta nastava za njih nema samo edukativan karakter: s obzirom na to da su predavači psiholozi iz organizacije PIN (Mreža za psihosocijalne inovacije), svrha ovog kursa je da se dečaci povrate od trauma koje su pretrpeli tokom puta i osnaze za izazove koji im predstoje u izgradnji daljeg zivota u novom okruzenju.

IMG_4176.jpg
FOTO: International Rescue Committee

Te organizacije koje izbeglicama omogućavaju bavljenje okupacionim aktivnostima ili neformalnu nastavu svakodnevno se sreću s izuzetno talentovanim devojčicama i dečacima. Ako se taj talenat ne prepozna i ne podržava, zemlje domaćini gube mogućnost da učestvuju u formiranju ličnosti nekih budućih umetnika poput Mondrijana i Šagala, naučnika kakav je Albert Ajnštajn ili sportista poput Jelene Dokić, koji su svi i sâmi bili izbeglice. Svi oni su dali veliki pozitivan doprinos zemljama koje su ih u izbeglištvu prihvatile.

Jedan od takvih talentovanih dečaka otkriven je u društvenom klubu koji Fondacija Divac vodi u Krnjači. Desetogodišnjak Farhad Nuri, slikar izbegao iz Avganistana, već proslavio i stekao nadimak „mali Pikaso“, a o njemu su izveštavali i mnogi vodeći svetski mediji. Farhad je talentom uspeo da skrene pažnju javnosti i, zahvaljujući tome, uskoro bi mogao imati izložbu i u jednom gradu zapadne Evrope. Ukoliko želite da bolje upoznate ovog dečaka, pogledajte video .

Za decu poput Farhada, neformalno obrazovanje i okupacione aktivnosti preuzimaju neke od funkcija koje bi trebalo da obavlja redovna škola.

IMG_8080.jpg
FOTO: International Rescue Committee

Strukturisane aktivnosti poput časova jezika koje organizuju Info Park iPIN imaju pozitivan obrazovni efekat jer se sa istom grupom dece u kontinuitetu radi po određenom programu i osnazuju se radne navike. Tako su rezultati u prenošenju nekog znanja ili sticanja nove veštine postojaniji i dugoročniji. Okupacione aktivnosti, kakve organizuje Fondacija Divac, omogućuju socijalizaciju dece koja se inače događa kada deca pohađaju školu. Tu deca uče kako da se ponašaju u grupi i urede odnose s vršnjacima, te stvaraju pozitivan odnos prema autoritetima.

Zbog velikog procenta dece među izbegličkom populacijom u Srbiji i zbog psihološkog dobrostanja svih izbeglica u Srbiji, neophodno je da prostori posvećeni obrazovnim i okupacionim aktivnostimapostoje u svim centrima gde oni borave. Stoga je pozitivno to što je Komesarijat za izbeglice i migracije prepoznao psiho-socijalnu podršku kao jedan od svojih prioriteta u 2017. godini. Dovoljno prostora za obrazovne i okupacione aktivnosti otvorilo bi i mogućnost za organizovanje obuka ne samo za decu, već i za odrasle, kojima bi vokacioni treninzi omogućili da kvalitetno iskoriste vreme provedeno u izbegličkom centru.

Pročitajte i:
Poslednje reči velikih ljudi
Čitanje fikcije poboljšava empatiju
Nove medicinske uniforme u Španiji