Kako muzika utiče na autizam?

FOTO: pixabay.com

Šta je autizam?

Autizam spada u grupu pervazivnih razvojnih poremećaja. Ono što ga karakteriše, kao i sve druge poremećaje iz grupe, odnosi se na ispoljavanje simptoma u svim sferama funkcionisanja. Dete će obrasce ponašanja i načine funkcionisanja ponavljati bez obzira na mesto, situaciju i okolinu. Glavne karakteristike autizma su teškoće u socijalnim interakcijama, problemi u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, kao i stereotipni obrasci ponašanja koji mogu biti raznovrsni. Dijagnoza autizma se ne daje olako i nikada isuviše rano. Ipak, rano uključivanje u tretmane koji imaju za cilj rehabilitaciju i edukaciju dece, kao i psihološku podršku i savetovanje porodice i roditelja je izuzetno značajno. Uključivanje deteta u vršnjačku grupu u redovnom ili specijalnom vrtiću, individualni rad logopeda i defektologa, rad psihologa, u najranijem uzrastu, svakako da će dati rezultate. Deci sa autizmom je veoma važna rutina i predvidivost. Uglavnom veoma burno reaguju na iznenađenja i promene. Zato je izuzetno važno da se u njihovu rutinu i funkcionisanje uvrsti i rad sa stručnjacima.

Šta je muzikoterapija?

Muzikoterapija se primenjuje kao podrška emocionalnom, kognitivnom i socijalnom razvoju kod različitih populacija, jer pospešuje upravljanje stresom, jača memoriju i unapređuje komunikaciju. Kod osoba sa autizmom, muzikoterapija unapređuje ponašanje i socijalnu interakciju, jača usredsređenost i pažnju, povećava komunikacione pokušaje (verbalizaciju, vokalizaciju, gestove i rečnički fond), smanjuje anksioznost i poboljšava svest o telu i koordinaciju pokreta. Istraživački radovi iz oblasti psihologije muzike, muzikoterapije i muzičkog obrazovanja lagano formiraju empirijsku sliku koja potkrepljuje anegdotske dokaze da muzika zauzima izuzetno važno mesto u životima osoba iz spektra autizma, bez obzira na starosnu dob i trenutne sposobnosti.

Efekat muzikoterapije na autistične osobe

Studije potvrđuju da deca iz spektra autizma pokazuju više emocionalne ekspresije i socijalne uključenosti, kao i da daju više odgovora na terapeutove zahteve tokom muzičkih sesija nego u terapijama igrom bez muzike. Dodavanje i deljenje instrumenata, ples i igre pokreta, okupljanje oko centralnog instrumenta, učenje da se sluša i peva, samo su neki od načina da se pospeši interakcija među decom. Dok prepoznavanje emocije na nečijem licu predstavlja poteškoću za mnoge osobe s autizmom, emocija dočarana kroz muziku identifikuje se bez problema. Istraživanja pokazuju da kod osoba s autizmom nema odstupanja u neuronskim mrežama za prepoznavanje emocija u muzici. Kao oblast zajedničkog interesovanja, muzika jača društvene i porodične veze. Ona je kreativni medijum, bezbedan način za istraživanje fleksibilnosti i spontanosti. Muzički doprinos pri usvajanju jezika je neosporan. Studije slučaja pokazuju da deca s autizmom upotrebljavaju muziku kao kompleksan jezik koji uključuje i humor. Neuronski obrasci kod neurotipičnih osoba i kod osoba iz spektra razlikuju se pri slušanju izgovorenih reči, ali ne i kada se iste reči otpevaju. Pevanje može biti ulaznica za unapređenje ranog govora, jer pomaže deci da pristupe novim neuronskim obrascima koji kompenzuju nedostatke u komunikaciji. Muzika poboljšava mapiranje od zvuka do akcije, tako što povezuje auditivne i motoričke delove mozga, što može doprineti razumevanju verbalnih zahteva. Povezivanjem muzike sa akcijom i ponavljanjem takvog treninga, mogu se ojačati neuronski obrasci neophodni za govor. U svom jezgru, muzika je strukturiran način prenošenja informacija. Melodični i ritmični obrasci omogućuju učenicima s autizmom da organizuju zvučne informacije i da memorišu rukopise, delove zadataka i akademske činjenice.

Muzikoterapija i ostale bolesti

Jedan od naših lekara koji se fokusirao na tretmane lečenjem muzikom je doktor Predrag Mitrović, docent kardiologije.
Doktor Mitrović je proveo sedam godina ispitujući efekat kombinacije lečenja medikamentima u kombinaciji sa klasičnom muzikom, kod bolesnika. Došao je do zaključka da se bolesnici lečeni na ovaj način lakše oporavljaju posle operativnih zahvata, ali i da se mogu smanjiti rizici od nastanka nekih drugih bolesti.
"Muzika ostavlja značajan pozitivan efekat na organizam.Srčani bolesnici bi trebalo da je slušaju kada napuste koronarnu jedinicu i odu kući, i to dva puta dnevno po 12 minuta.
Ta doza deluje kao kada piju tablete. Jer kada osoba sluša muziku koja joj odgovara, onda se luči hormon koji u narodu nazivaju hormon zadovoljstva, koji snižava krvni pritisak i usporava srčani rad.
Pozitivni efekat traje 12-ak sati, posle čega se srčana frekvencija vraća na staru meru, zbog čega je potrebno ponovo je slušati da biste bili 24 sata pod pozitivnim dejstvom", kaže doktor Mitrović za portal B92.

Šta čija muzika leči?

Rezultati mnogih drugih istraživanja na ovu temu pomogli su stručnjacima da naprave podelu među kompozitorima i bolestima koje leče:
Johan Sebastijan Bah - Njegova muzika je dobra uz terapiju za snižavanje visokog krvnog pritiska.
Đuzepe Verdi - Njegove note mogu da pomognu u lečenju migrene.
Antonio Vivaldi - Dela ovog slavnog kompozitora pomažu u lečenju epilepsije.
Mocart - Preporučljivo je da je slušaju muškarci sa erektilnom disfunkcijom.
Antonjin Dvoržak - Zaključeno je da bi bilo dobro da ovu muziku slušaju osobe sa hipotenzijom.
Mihail Glinka - Njegova muzika, zvanično je utvrđeno, prija dijabetičarima.
Johanes Brams - Astmatičari bi trebalo da slušaju njegovu muziku.
Čajkovski i Nofler - Preporučuje se osobama koje imaju kombinaciju srčane slabosti, hipertenzije i povišenog holesterola.
Anunci Paul Mantovani i Grigovo „Jutro" - Trebalo bi da slušaju pacijenti koji imaju srčanu slabost i dijabetes.

muzikaiautizam.jpg
FOTO: pixabay.com


Muzičke zvezde i autizam

Lesli Lemke (1952 – 1993), muzičar koji je nepogrešivo pamtio i svirao bilo koji muzički komad već nakon prvog slušanja. Prohodao je u petnaestoj, a sa dvanaest je svirao klavir i pevao. Kako se njegova muzička veština usavršavala, postajao je sve verbalniji, uz porast kreativnosti i duhovitosti.Ujedno je počeo i da komponuje.

Toni Debloiz počeo je da svira klavir već u drugoj godini. Specijalizovao se za džez, ali može da svira sve, na 20 instrumenata. Ima 8000 muzičkih komada u memoriji.

Filipa Margaret Pip Braun, novozelandska pevačica, teksopisac i multi-instrumentalistkinja: svira bas, električnu i akustičnu gitaru, bubnjeve, klavijature i sintisajzer. Inspirišu je „Nirvana” i (retro japanska) muzika iz video igrica.

Krejg Nikols, australijski muzičar, pevač, tekstopisac i gitarista alternativnog rok benda The Vines. Dijagnozu Aspergerovog sindroma dobio je kada je već stekao slavu, jer se neko dosetio da bi njegovo ekscentrično ponašanje moglo imati neurološke osnove. Dijagnozu je uspostavio čuveni dr Toni Atvud, ujedno tvrdeći kako je profesija rok muzičara potpuno neodgovarajuća za osobu iz spektra, a kao razloge je naveo životni stil koji odlikuju stalne turneje, nestalni dnevni raspored i senzorna preopterećenja. Predložio je Krejgu da smanji turneje i da otvori muzički studio, da poboljša ishranu i ostavi marihuanu (jer to je nešto najgore što Aspergerovac sebi može da uradi).

The Autistix – londonski rok bend jedinstvenog zvuka čija tri najmlađa člana imaju autizam.